1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nestabilnost u Kijevu, previranja na Krimu

27. februar 2014.

Na poluostrvu Krimu, naoružane grupe su zauzele zgrade parlamenta i regionalnih vlasti. One nazivaju sebe braniocima građana bliskih Rusiji – koji se služe ruskim jezikom i nose uniforme bez oznaka.

https://p.dw.com/p/1BGK4
Ukraine Krim Simferopol Parlament besetzt Flagge
Foto: Reuters

"Branioci" su na zgradu vlade u Simferopolju istakli rusku zastavu. Juče su se u tom gradu sukobile hiljade proruskih demonstranata i pripadnici novog državnog rukovodstva u Kijevu koje je okrenuto ka Evropskoj uniji. Snage bezbednosti Autonomne republike Krima izolovale su gradsku četvrt u kojoj se nalazi proruska parapolicija. Privremeni ministar unutrašnjih poslova te republike Arsen Avakov rekao je da policija neće dozvoliti „ekstremističke ispade“, a premijer Anatolij Mogilev je najavio pregovore sa oko 30 naoružanih muškaraca u zgradi parlamenta. U Simferopolju protestuju i krimski Tatari koji se protive proruskim aktivistima i podržavaju prelaznu vladu u Kijevu.

Prebrojavanje proruskih činilaca

Proruski stanovnici Krima su i u luci Sevastopolju već danima demonstrirali protiv promene vlasti u Kijevu, zahtevajući da se Krim ponovo priključi Rusiji (u čijem sastavu je bio do 1954.) I u tom gradu su formirane „jedinice građana za samoodbranu“ i postavljene barikade. U Moskvi su poslanici Dume zatražili da se olakšaju uslovi dobijanja ruskog državljanstva za stanovnike Krima i drugih regija Ukrajine. Rusija pokušava da što tačnije proceni kolika je snaga proruskih pokreta u Ukrajini. Dosadašnja iskustva nisu bila previše ohrabrujuća za Moskvu; tako je, na primer, proteklog vikenda propao pokušaj da se, neposredno posle puča u Kijevu, u Harkovu organizuje kongres područja na kojima se govori ruski jezik.

Jazenjuk
JazenjukFoto: Reuters

Ruska vojska u stanju pripravnosti

Ruske trupe u Belorusiji se nalaze u stanju povišene pripravnosti a određeni broj jedinica je koncentrisan na graničnom području prema Ukrajini. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je da to nema veze sa situacijom u Ukrajini, već da je u pitanju mera „ispitivanja spremnosti trupa da odgovore u slučaju da je neposredno ugrožena bezbednost zemlje. U pripravnosti je oko 150.000 vojnika – pripadnika različitih rodova vojske, 90 borbenih aviona i 120 helikoptera, te 880 tenkova i 90 brodova. Ruska političarka Valentina Matvijenko, bliska saradnica predsednika Vladimira Putina, rekla je da mogućnost vojne intervencije u Ukrajini „nije isključena“.

Formira se vlada i zaposedaju funkcije

Parlament u Kijevu je u međuvremenu izabrao prelaznog šefa ukrajinske vlade. To je 39-godišnji Arseni Jazenjuk koji je bio jedna od ključnih figura protesta na trgu Majdan. Članove prelazne vlade bira parlament na osnovu predloga Saveta demonstranata. Među predloženima nisu ni bivša premijerka Julija Timošenko ni lider stranke Udar Vitali Kličko.

U kandidate za nove ministre spadaju predstavnici širokog političkog spektra, od bivših članova vlade, preko desničarskih političara pa sve do iskusnih diplomata. Prelazni predsednik Oleksandr Turčinov je najavio da će se povući sa funkcije kada se situacija u zemlji normalizuje.

Oligarsi moraju da se jasno opredele

Aktivisti protestnog pokreta traže za sebe i funkcije državnih sekretara, sa obrazloženjem da će jedino tako moći da se direktno bore protiv korupcije. Etablirani političari se protive toj nameri pozivajući se na neiskustvo aktivista. U vlasti bi htela da učestvuje i Stranka slobode ekstremne nacionalističke političarke Irine Farion, poznate po zahtevu da se zabrani emitovanje ruske pop-muzike na javnim mestima. I ukrajinski oligarsi su počeli da donose važne odluke: Rinat Ahmetov, šef takozvanog „klana iz Donjecka“ i predsednik holding-kompanije SKM, predao je izjavu o lojalnosti novim vlastima. U saopštenju kompanije se navodi da se ona zalaže za novu Ukrajinu u kojoj će biti obezbeđeni imovina i slobodno tržište i u kojoj će se vladati transparentno.

Desničari koriste gužvu

Usred svih tih previranja, tokom protekle noći su pripadnici ultradesničarskog „Desnog sektora“ upali u stanove predsednika Komunističke partije Ukrajine, Petra Simonenka, i bivšeg šefa Janukovičeve predsedničke uprave Andreja Kljujeva – on je prebijen i sa teškim povredama prebačen u bolnicu. „Desni sektor“ je najavio da će „nastaviti svoje aktivnosti“ bar do 25. maja kada bi trebalo da budu održani predsednički izbori. Ova partija javno sumnjiči etablirane političare da su „izdali revoluciju“ i „jednu korumpiranu garnituru oligarha samo zamenili drugom.“

afpd/dpa/rtrd/ap/sb/jil