1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemci strahuju od navale gastarbejtera

25. april 2011.

Sedam godina nakon velikog proširenja Evropske unije 2004, Nemačka u potpunosti otvara vrata stanovnicima zemalja koje su tada ušle u povlašćeno društvo. Od 1. maja Poljaci, Česi ili Slovenci mogu da rade svaki posao.

https://p.dw.com/p/113Uz
Nemci se boje dampinga cene radaFoto: picture alliance/dpa
Do sada je stanovnicima ovih zemalja EU bila potrebna posebna radna dozvola nemačke Savezne agencije za rad. Ministarka rada Ursula fon der Lajen se nada da će ovime u Nemačku stići obrazovana mlada radna snaga, dok sindikati upozoravaju da postoji velika verovatnoća da će doći do rušenja cene rada, tzv. dampinga plata.
Koristi od ovog otvaranja nemačkog tržišta rada mogu imati svi građani država koje su 2004. ušle u Uniju, s izuzetkom Malte i Kipra, za koje ova pravila ne važe. Najkasnije 2014. ograničenja će biti ukinuta i za Bugarsku i Rumuniju, koje su u Uniju ušle tek 2007. godine.
Od 1. maja će za građane osam istočnoevropskih zemalja: Poljske, Češke Slovačke, Mađarske, Slovenije, Estonije, Litvanije i Letonije važiti nemački standardi. To bi moglo imati uticaja na najniže nadnice u određenim branšama. Ukoliko ne postoji tarifni ugovor sve zavisi o sposobnostima pojedinca da se izbori za visinu plate.
Sindikati upozoravaju na opasnost od dampinga cene rada
Sindikati su uznemireni. Boje se da će novopridošlice biti spremni da rade za niže plate nego što je to u Nemačkoj uobičajeno. Šef najvećeg sindikata upozorava da već sad oko 2,2 miliona radnika radi za manje od šest evra na sat. U Nemačkoj ne postoji zakon o jedinstvenoj najnižoj plati. Sve zavisi od pojedinih branši. Minimalne plate su tako propisane i zajamčene na primer u građevinarstvu, za čistače zgrada kao i za negovatelje u staračkim domovima.
U Institutu za tržište rada i istraživanja profesija (IAB) nisu tako pesimistični. Oni tvrde da njihova istraživanja pokazuju da dugoročno ne treba računati s negativnim efektima. Niti u vidu povećane nezaposlenosti niti u vidu nižih plata. Uopšte platama manje prete pojedinci koji samoinicijativno dolaze u Nemačku da bi dugoročno našli posao, a veći izazov za nemačko tržište rada su zaposleni koji u zemlju dolaze na kraći rok.
Ne očekuje sa navala doseljenika
Na pitanje može li doći do navale stranih radnika, niko ne zna odgovor. Ministarka Fon der Lajen pokušava da smiri uznemirene činjenicom da u Nemačkoj trenutno više nedostaje radnika nego posla. Ni Nemačka industrijska komora ne računa s prevelikim talasom doseljenika. Oni kažu da je „već puno dobrih ljudi otišlo u druge zemlje koje su ranije otvorile svoje tržište rada“. U međuvremenu su se i mnoge istočnoevropske zemlje i same dovoljno razvile, što koči spremnost ljudi da se iz njih iseljavaju.
Komora računa s otprilike 100.000 ljudi koji bi godišnje dodatno mogli doći u Nemačku. Fondacija Fridrih Ebert je objavila svoje istraživanje po kojem je u razdoblju između 2004. i 2005. Nemačka izdala oko 500.000 radnih dozvola građanima novih članica EU. U Veliku Britaniju se, recimo, iako nije imala prelaznu fazu s ograničenjima, u istom razdoblju uselilo između 450.000 i 600.000 građana iz novih članica Evropske unije.
Autorica: Snježana Kobešćak (dapd)
Odg. urednik: Nemanja Rujević