1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemci ne guraju bolesne roditelje u domove

20. januar 2010.

Više od milion Nemaca boluje od demencije. Čak 90 njih ostaje kod svojih kuća gde o njima brinu članovi porodice uz gotovo nikakvu pomoć stručnog kadra. Lekari upozoravaju da bi, ipak, bilo bolje potražiti pomoć.

https://p.dw.com/p/LbUt
Ponekad je pogrešno ne potražiti pomoć lekara
Ponekad je pogrešno ne potražiti pomoć lekaraFoto: picture alliance /dpa

Marita Cimerman se već pune dve godine brine o svojoj majci koja u starosti boluje od demencije. Nena majka teško se kreće, jedva govori, a svoju ćerku odavno ne prepoznaje. Marita je pre dve godine dala otkaz na poslu, i od tada 24 sata dnevno brine o svojoj majci.

„Mi smo jedna porodica. Ne želim da je pošaljem u starački dom, pokušavam da se brinem o njoj što bolje mogu. Trudim se i da je zabavim da ne bi samo sedela i gledala ispred sebe. Ponekad je zamolim, na primer, da oguli krompir. Važno je da je uposlim i da joj dam osećaj da nam je još potrebna“, priča Marita.

Muž pobegne na posao

Poslednje dve godine, Marita je potpuno posvetila svojoj bolesnoj majci. Ne ide na odmor, a više nema ni spontanih odlazaka do grada, u šetnju, kupovinu ili bioskop. Manje vremena ima i za svog supruga Horsta. Horst ima razumevanja za Maritu, kaže, ali njen dnevni tempo ne bi izdržao.

„Ja radim i imam mogućnost da pobegnem u svoju kancelariju. Kada mi kod kuće postane tesno, odem na posao – ponekad i vikendom. Moja supruga sve to mora da izdrži. To nekako funkcioniše, navikneš se, jedini problem je taj što više nemamo svoje slobode“.

Stručna pomoć je preko potrebna

Oni koji se potpuno sami brinu o bolesnim članovima porodice često i sami psihički obole
Oni koji se potpuno sami brinu o bolesnim članovima porodice često i sami psihički oboleFoto: picture-alliance/ dpa

Porodica Cimerman nije redak primer u Njemačkoj. Čak 90 odsto obolelih od demencije ostaju kod svojih domova, a o njima se brinu članovi njihove uže porodice. Iako je u Nemačkoj dobro razvijena mreža medicinske i kućne nege, mali je broj onih koji i traže profesionalnu pomoć. Profesor Elmar Gresel sa univerzitetske klinike u Erlangenu objašnjava:

„Stvar je u tome što je demencija u našem društvu i dalje tabu tema, jer kod većine izaziva strah. Niko od nas nije kriv ako jedan član naše porodice postane senilan ili dobije alchajmerovu bolest. Ako tražite stručnu pomoć – to ne znači da nemate savest. Naprotiv, to je pozitivno, jer tako možete da podelite vašu brigu i teret sa profesionalnim kadrom, ali i sa drugim članovima porodice“.

Razna istraživanja pokazuju da čak 41 odsto lica koji se sami, bez stručne pomoći, brinu za obolele članove svoje porodice, vremenom i sami od velikog opterećenja počinju da pate od emocionalnih stresova i psihičkih poremećaja.

autorka: Selma Filipović, Berlin

odg. urednik: Nemanja Rujević