Nemci na meti industrijske špijunaže
7. septembar 2009.Zakoni o autorskim pravima, patentima i dozvolama postoje i u Kini, ali za sada bar, samo na papiru. Teško je, kažu, kontrolisati nepregledno kinesko tržište, pa krađa tuđih plodova rada cveta.
Žrtva industrijske špijunaže bio je i Eginhard Vic, vlasnik nemačkog preduzeća za proizvodnju opreme za gasovode. Kada je Vicove proizvode kopirao njegov kineski poslovni partner, Vic se tada, kaže, iz bezbednosnih razloga, vratio u Nemačku. Bezbednost mu, očigledno, nije bila zagarantovana ni na domaćem tržištu. Najbliži saradnik ga je napustio, a novi ugovor potpisao sa konkurencijom. Poslovne tajne, više nisu bile tajne.
„Pokrao me je, jer je imao pristup dokumentaciji. Iz firme je ukrao planove za izgradnju, ukrao je i kartoteku sa podacima naših kupaca. Sada su na tržište izbacili naše proizvode, i to čak u istim onim bojama, plavoj i žutoj, koje čine zaštitni znak naše kuće. Sve je potpuno isto, jedino što na proizvodima ne stoji naše ime Vic.”
Zbog krize kradu informacije i jedni od drugih
Zbog finansijske i privredne krize, preduzetnici štede gde i kako stignu. Mnogi štede čak i na osnovnom receptu za poslovni uspeh, na istraživanju i na razvoju. Informacije od konkurenata postaju im tako jeftinija poslovna varijanta. Berthold Štopelkamp iz Agencije za bezbednost privrede objašnjava:
„Srednja preduzeća su još više pomerena u fokus, jer su upravo ta srednja preduzeća iz Nemačke postala svetski lideri u oblasti tehnologije i domenu zaštite životne sredine. Njihovi podaci, projekti i strategije su na sivom tržištu vrlo tražena roba.”
Kupci, dakle, čekaju, ali i potencijalnih prodavaca, čini se, ne manjka. Kako se u Nemačkoj sve više bliži talas masovnih otkaza, sve je više onih radnika koji spas traže kod konkurencije.
Piraterija proizvoda je samo jedna strana medalje, a druga je, možda čak, i pogubnija. U vremenima koja postaju sve poznatija po padu prodaje, firme više ni ne kriju otvoreni lov na informacije kada bi i koje tržište trebalo da bude osvojeno sa kojim novim proizvodima. Zbog industrijske špijunaže, samo Nemačka godišnje izgubi najmanje 20 milijardi evra.
Autorka: Selma Filipović, Berlin
Odgovorni urednik: Ivan Đerković