1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka ljuta zbog internet-špijuniranja

25. jun 2013.

Prvo „Prisma“, a sada i „Tempora“. Britanska tajna služba GCHQ prisluškuje internet i telefonske veze stotina miliona ljudi. Razočarenje nemačkih političara zbog ponašanja saveznika u NATO i u EU je veliko.

https://p.dw.com/p/18vP1
Foto: picture alliance / JOKER

Ovo je „noćna mora a la Holivud“, tako je nemačka ministarka pravosuđa Sabine Lojthojzer-Šnarenberger okaraterisala program „Tempora“. Iza te šifre se, prema pisanju „Gardijana“, krije veliki špijunski program britanske tajne službe. Oni su tim programom dolazili do podataka iz podmorskog optičkog kabla, prisluškivali telefone i pratili internet-komunikaciju. „Gardijan“ se poziva na dokumenta koja im je ranije dostavio nekadašnji službenik američke tajne službe Edvard Snouden.

Programom „Tempora“ bi trebalo da su pogođeni i nemački korisnici interneta. Špijunirani sadržaji se navodno čuvaju tri dana, ali IP adrese i telefonski brojevi do mesec dana. Koliko je Nemaca tim pogođeno, još je nejasno. I upravo zbog toga je i kritika, koja prevazilazi i stranačke okvire, sve veća.

Pokrenuti proces Velike Britanije

Tako i Konstantin fon Noc, portparol poslaničkog kluba Zelenih za unutrašnja pitanja u nemačkom Bundestagu kaže da je „ono što se dešava protivno međunarodnom pravu i mora odmah biti zaustavljeno“.

Konstantin fon Notz traži da se pokrene odgovornost vlade u Londonu
Konstantin fon Notz traži da se ispita odgovornost vlade u LondonuFoto: picture-alliance/dpa

„Vlada u Berlinu mora da pokrene proces protiv Velike Britanije zbog kršenja važećih ugovora. Moramo da pokrenemo inicijativu u Ujedinjenim nacijama da se usvoji konvencija o zaštiti privatne sfere u internetu. Osim toga, trebalo bi razmisliti o pokretanju postupka pred Ustavnim sudom kako bi se dokumentovala neustavnost takvih postupaka.“

Ništa manje ljutnje ne pokazuje ni Gizela Pilc, zamenica predsedavajućeg Poslaničkom klubu liberala (FDP), koja je i ekspert za pitanja zaštite podataka. „Sa ogromnom zabrinutošću i zaprepašćenjem gledamo na to šta je sve od podataka sakupljeno i sačuvano.“ Njena partijska koleginica i ministarka Lojthojzer-Šnarenberger govori o „katastrofi“ koja mora biti razjašnjena na evropskom nivou.

Na kocki je poverenje građana u demokratiju

Demohrišćanin Volfgang Bozbah, predsedavajući Odboru za unutrašnja pitanja u Bundestagu, izrazio je bojazan u verodostojnost demokratije. „Pitanje je hoće li građani izgubiti poverenje u državu, a samim tim i u našu demokratiju, ako nisu sigurni da tajna služba radi samo ono što stvarno i treba“, rekao je Bozbah u intervjuu Nemačkom radiju.

Sedište britanske obaveštajne službe GCHQ
Sedište britanske obaveštajne službe GCHQFoto: Reuters

Ekspert za pitanja zaštite podataka iz SPD, Gerold Rajhenbah govori o formi borbe za sigurnost „koja je prevršila svaku meru“. „Mi sada želimo da znamo šta savezna vlada zna o tome!“, kazao je Rajhenbah.

Snouden i dalje u bekstvu

Otkrivanje špijunskog programa „Tempora“ vraća nas ponovo na bivšeg službenika američke tajne službe Edvarda Snoudena. Taj 30-godišnjak je prvo „Gardijanu“ dostavio dokumenta o špijunskom programu „Prisma“, američke tajne službe NSA. On je u ponedeljak (24.6.) iz Hongkonga, gde je pobjegao iz Amerike, preko Moskve i Havane trebalo da odleti za Ekvador, gde je navodno zatražio azil kako bi izbegao krivično gonjenje američkog zakonodavstva. Snouden je program „Tempora“ ocenio kao „najveći špijunski projekat u istoriji čovečanstva“.

Edvard Snouden je navodno zatražio azil u Ekvadoru
Edvard Snouden je navodno zatražio azil u EkvadoruFoto: Reuters/Ewen MacAskill/The Guardian/Handout

Autori: Ana Peters / Svetozar Savić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković