Nema više „tigrove kože“ u BiH | Politika | DW | 04.07.2016
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nema više „tigrove kože“ u BiH

Rezultati popisa potvrdili su da je etnička slika BiH u odnosu na predratni period drastično promenjena i da više nije ni nalik nekadašnjoj „tigrovoj koži“. Uzroci su rat, politička nestabilnost i ekonomska kriza.

Volkszählung in Bosnien und Herzegowina

Baš Čaršija, Sarajevo

Nedavno objavljeni podaci pokazali su da je Bosna i Hercegovina između dva popisa stanovništva izgubila više od 800.000 ljudi. 1991. godine u BiH je živelo 4.377.033, a 2013. godine 3.531.159 stanovnika. U tom razdoblju BiH je, kako to brojke neumoljivo pokazuju, platila „previsoku cenu“. „Strašan je to ceh - politički i nacionalni sukobi, ratni pomor i poratno vrludanje BiH od nemila do nedraga, sa rodne grude (ili pod nju) zbrisali su svakog petog Bosanca/Hercegovca“, rekao je politički analitičar Vlastimir Mijović u komentaru za Al Džaziru.

Sociolog i dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Salih Fočo smatra da su na promenu etničke strukture BiH najviše uticali rat i ratni zločini. „Praktično su se ostvarili ratni ciljevi određenih političkih stranaka. Kao što se vidi iz rezultata popisa sprovedenog 2013. godine, Bošnjaci su skoro nestali na prostoru Republike Srpske (RS). Ono što se ratom nije uspelo, dokrajčila je posleratna nacionalistička politika“, kaže Fočo za DW.

Rat i zločini promenili su etničku sliku BiH

Promena etničke strukture BiH najuočljivija je na području istočne Bosne i Hercegovine, gde su počinjeni najteži ratni zločini. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u Opštini Srebrenica je bilo 27.572 Bošnjaka i 8.315 Srba, a 2013. godine 7.248 Bošnjaka i 6.028 Srba. 1991. godine Bošnjaci su bili većina i u Bratuncu (21.535), a u vreme popisa 2013. godine, u ovom gradu je bilo 3.829 Bošnjaka. U Han Pijesku je 1991. godine bilo 2.543 Bošnjaka, a 2013. godine 431. Od 1.716 Bošnjaka koliko je 1991. godine živelo u Kalinoviku, 2013. godine je popisano njih 57. Na popisu 1991. godine u Višegradu je bilo 13.470 Bošnjaka, a 2013. godine 1.043. Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine Bošnjaci su bili većina i u opštinama Vlasenica, Rogatica, Zvornik, Foča, Stolac...

Volkszählung in Bosnien und Herzegowina

Sarajevo

Promenjena je i etnička slika severne Bosne i bosanske Krajine. Prema popisu iz 1991. godine u opštini Prijedor živelo je 49.350 Bošnjaka, 47,580 Srba, 6.316 Hrvata i više od 9.000 Jugoslovena i ostalih. 2013. godine u ovoj je opštini popisano 29.034 Bošnjaka, 55.895 Srba, 1.762 Hrvata i 2706 ostalih (nacionalne manjine i osobe koje se nisu izjasnile o nacionalnoj pripadnosti). Bošnjaci su 1991. godine bili relativna većina u Doboju (41.164), dok ih je 2013. popisano 15.322. Hrvata je u ovom gradu 1991. godine bilo 13.264, a 2013. godine 1.845. Prema popisu iz 1991. godine Srba je u Doboju bilo 39.820, a 2013. godine 52.628.

„Etnička homogenizacija“ i u Federaciji BiH

U BiH je između dva popisa 1991. i 2013. godine došlo do procesa „etničke homogenizacije“, kaže za DW predsjednik Vijeća za demografsku politiku RS-a Stevo Pašalić. „Homogenizaciju po etničkom principu najviše je generirao rat. U poslijeratnom periodu nije zabilježen obrnut proces, odnosno, nije došlo do vraćanja na model etničke teritorijalne strukture kakvu smo imali 1991. godine. Faktori koji su doveli do takvog stanja su sigurnosni, politički i ekonomski. Tokom rata je iz BiH otišlo oko milion ljudi, dok je milion raseljeno unutar BiH. Iako se nakon rata dosta radilo na procesu povratka, veliki broj ljudi nije se vratio u svoje domove. Zato danas više nema one 'tigrove kože', kako su nekad nazivali etničku sliku BiH“, kaže Pašalić.

Profesor Pašalić smatra da je do „etničke homogenizacije“ došlo i na području Federacije BiH. Prema popisu stanovništva 1991. godine u Gradu Sarajevu bilo je 259.470 Bošnjaka, 157.143 Srba, 34.873 Hrvata, 56.470 Jugoslovena i 19.093 ostalih. U Kantonu Sarajevu 2013. godine popisano je 346.575 Bošnjaka, 17.520 Hrvata, 13.300 Srba i 36.198 ostalih (nacionalnih manjina i osoba koje se nisu izjasnile o nacionalnoj pripadnosti). 1991. godine u Zenici je bilo 23.430 Srba i 22.510 Hrvata. 2013. godine u ovom je gradu popisano 2.409 Srba i 8.279 Hrvata. U predratnom Mostaru bilo je 43.856 Bošnjaka, 23.846 Srba, 43.037 Hrvata, 12.768 Jugoslovena i 3.121 ostalih. Prema popisu iz 2013. godine, u gradu na Neretvi (Grad Mostar) živjelo je 46.752 Bošnjaka, 51.216 Hrvata, 4.420 Srba i 3.408 ostalih (nacionalnih manjina i osoba koje se nisu nacionalno izjasnile).

Rat posle rata

Na etničku strukturu današnje BiH nije uticao samo rat, nego i posleratna politika, ističe dr. Salih Fočo. „Nacionalističke politike u BiH su nakon rata nastavile ono što je u ratu započeto i dobrim delom i učinjeno. One se praktički nikada nisu distancirale od ratnih ciljeva. Etnička slika BiH možda je i radikalnije promenjena nakon rata nego za vreme samog sukoba. Ne treba zanemariti povratničke probleme koji su često bili bezbednosne prirode, ali ni teške ekonomske prilike. Sve je to u paketu doprinelo da se etnička slika BiH promeni“, kaže Salih Fočo.

Rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine su „poražavajući“, ne samo kada je reč o broju stanovnika. Potvrđuju to i podaci o broju zaposlenih, obrazovanih, zdravstvu, privredi... No, zapošljavanje, privreda i druge životno važne teme u BiH će, po svemu sudeći, ostati u senci zaštite „vitalnih nacionalnih interesa“. Analitičari ocjenjuju da će i na buduće procese u ovoj zemlji dominantan uticaj imati „nacionalni faktor“, ohrabren novim brojkama koje se umnogome razlikuju od onih iz 1991. godine.