Nemački ciljevi u Savetu bezbednosti
22. decembar 2010.U vladi u Berlinu bili su više nego zadovoljni kada je u oktobru Nemačka izabrana za nestalnu članicu Saveta bezbednosti tokom sledeće dve godine. Ministar spoljnih poslova Gido Vestervele tada je izjavio: „Sada nam se pruža prilika da kažemo šta mislimo pre nego što odluka bude donesena i da tako povećamo naš uticaj. Na primer, u rešavanju regionalnih sukoba“.
Dakle, od januara i Nemačka će učestvovati u pripremanju značajnih rezolucija u Savetu bezbednosti. Njegov dnevni red uglavnom diktiraju aktuelne krize i najveći uticaj ima pet stalnih članica sa pravom veta – SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija.
Da li u takvom okruženju Nemačka uopšte može da vodi nešto kao nacionalnu politiku? Teško, kaže njen ambasador u Ujedinjenim nacijama Peter Viting. „U Savet bezbednosti ne ulazi se sa vladinim programom kao u novu vladu. Dnevni red određuju krize i u prvom planu je očuvanje mira. Kada se imaju u vidu obaveze ne ostaje mnogo da se bira“, kaže Viting.
Nemački cilj – stalno mesto u Savetu bezbednosti
Istina, ima i tema kojima se Savet bezbednosti kontinuirano bavi. Nemačka namerava da se angažuje pre svega u očuvanju mira i mirovnim operacijama. Angažovaće se i u borbi protiv terorizma i biće u odboru koji uvodi sankcije kao što su ograničenja putovanja osumnjičenima za terorizam.
Nemački ambasador Viting zainteresovan je i za sudbinu dece-vojnika. „Postoji radna grupa koja se bavi zloupotrebom dece u sukobima, pre svega regrutovanjem dece-vojnika. Želimo posebno da se pozabavimo tim problemom“, najavljuje ambasador Nemačke.
Nemački cilj ostaje stalno mesto u Savetu bezbednosti, ali o reformi svetske organizacije odlučuje svih 192 članica Generalne skupštine za koju trenutno nema mnogo izgleda. Za stalno mesto u Savetu bezbednosti zainteresovani su i Indija, Brazil, Južna Afrika i Nigerija.
Autori: Nina Verkhojzer / Nenad Briski
Odgovorni urednik: Ivan Đerković