1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka i Srbija zajedno protiv kriminala

N. Rujević / M. Belinger22. mart 2016.

Ministri unutrašnjih poslova Nemačke i Srbije potpisali su sporazum koji omogućava tesnu saradnju policija dve zemlje na suzbijanju organizovanog kriminala. Srpski državljani česti su počinioci krivičnih dela u Nemačkoj.

https://p.dw.com/p/1IHWt
Deutschland Serbien Sicherheitsabkommen De Maiziere und Stefanovic
Foto: picture-alliance/dpa/K.-D. Gabbert

Bezbednosni sporazum koji su danas (22.3.) u Berlinu potpisali ministri unutrašnjih poslova Nemačke Tomas de Mezijer i Srbije Nebojša Stefanović bio je u planu već duže vreme. Sporazum u koji je imala uvid redakcija DW predviđa, između ostalog, razmenu oficira za vezu i stručnjaka, informacija, rezultata istraga, održavanje radnih sastanaka. „Ugovorne strane kroz svoje redovne institucije sarađuju u sprečavanju organizovanog i teškog kriminala, borbi protiv njega kao i rasvetljavanju krivičnih dela“, piše u prvom članu sporazuma. Pobrojan je 21 tip krivičnih dela u kojima važi saradnja – od terorizma, preko krijumčarenja ljudi i krađe automobila, pa do dela protiv intelektualne svojine.

Ne čudi što je Berlin insistirao na dogovoru. Naime, u obuhvatnom izveštaju nemačkog Saveznog ureda za kriminalistiku – najsvežiji takav izveštaj postoji za 2014. godinu – državljani Srbije zauzimaju neslavno četvrto mesto iza Turaka, Poljaka i Rumuna na listi stranaca osumnjičenih za krivična dela. Bilo je 29.799 osumnjičenih Srba što čini 4,8 odsto osumnjičenih stranih državljana u Nemačkoj. Međutim, taj procenat raste kada je reč o krivičnim delima krađa i pljački, ali posebno provala u stanove gde Srbi čine 15 odsto počinilaca, te prevarama sa debitnim karticama (11,7 odsto) i prevarama u građevinskom sektoru (9,3 odsto).

Nisu mnogo izbirljivi

U nemačke medije s vremena na vreme stignu vesti o spektakularnim policijskim akcijama, poput one u štutgartskim predgrađima krajem januara: 140 policajaca istovremeno je upalo u kuće i izbegličke domove na više lokacija kako bi pohapsili članove bande kradljivaca sa Balkana. Na kraju, njih devetoro je završilo s lisicama na rukama. Novine su prenele da su svi „iz bivše Jugoslavije“ te da je predvodnik jedan 26-godišnji Kosovar. U Nemačkoj su se našli na razne načine – neki su došli kao potražioci azila, neki su već ranije izbacivani iz zemlje pa su ušli ilegalno, neki su čak imali i nemačko državljanstvo. Banda nije bila izbirljiva: prvo su krali vredne bicikle, a onda počeli i s provalama u stanove, prodavnice i prostorije na grobljima.

Statistike za celu Nemačku pokazuju da su kriminalci sa Balkana natprosečno zastupljeni kada se radi o krivičnim delim organizovanih krađa i provala. Recimo u severnoj pokrajini Šlezvig-Holštajn, prošle godine je zabeleženo 8.600 provala u stanove, od kojih je razjašnjena tek svaka deseta. Do prošlog novembra identifikovan je 221 počinilac od kojih je čak 135 sa Balkana. Pojam „Balkan“ u Nemačkoj često označava šest država Zapadnog Balkana – Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Albaniju – odakle je proteklih godina stizao i veliki broj potražilaca azila. I policija u Šlezvig-Holštajnu potvrđuje da u svih 11 provalničkih bandi protiv kojih se vode procesi ima potražilaca azila s Balkana.

Bezbednosni sporazum kakav su potpisali De Mezijer i Stefanović trebalo bi da pomogne u borbi protiv organizovanog kriminala, ali se nije pokazao kao neka preventiva. Jer od država regiona Nemačka takav sporazum već ima sa Albanijom, Bugarskom, Rumunijom, Kosovom i Hrvatskom. Pogotovo u slučaju Rumunije i Kosova, broj počinilaca u Nemačkoj poslednjih godina je povećan.