1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka želja: stolica u Savetu bezbednosti

25. januar 2010.

U Berlinu opet jačaju glasovi koji ponavljaju staru želju Nemačke: da postane stalna članica Saveta bezbednosti UN. Prvi je to pomenuo Kinkel; nastavili su Šreder i Fišer, a od Merkelove se to čulo diplomatski.

https://p.dw.com/p/LfxM
Nemačka nije imala podršku da postane stalna članica SB
Nemačka nije imala podršku da postane stalna članica SBFoto: AP

Klaus Kinkel, naslednik Hansa Ditriha Genšera na mestu ministra spoljnih poslova, bio je prvi koji je sredinom devedesetih godina jasno i glasno zatražio da Nemačka postane stalna članica Saveta bezbednosti. Kinkel je tada rekao:

„Sastav Saveta bezbednosti i dalje je odraz situacije na kraju Drugog svetskog rata, pri čemu se ne vodi računa o današnjem značaju Japana i ujedinjene Nemačke. Zahvaljujem svima koji podržavaju želju Nemačke da postane stalna članica Saveta bezbednosti“.

Nemački saveznici samo su slegnuli ramenima, kao Amerikanci, ili su odlučno odbacili ideju kao Francuska i Italija.

Azija i Afrika očekuju mnogo od Nemačke?

Kada je na dužnost 1998. godine stupila crveno-zelena vlada ponovo je pokrenuto pitanje stalnog mesta u Savetu bezbednosti. Na kritike da Nemačka taj zadatak ne može da ispuni, tadašnji kancelar Gerhard Šreder je odgovorio:

„Oni koji to tvrde nisu u pravu. Mi smo treći po visini doprinosa UN, drugi smo po učešću u mirovnim misijama – šta se više može očekivati?“

Šreder je rekao i da bi mnoge zemlje Azije i Afrike želele da Nemačka postane stalna članica kako bi Savet bezbednosti postao pravedniji i efikasniji: „To je u skladu sa očekivanjima od Nemačke koja je postala veća, od moderne Nemačke. Moraćemo da ispunimo ta očekivanja!“

I Merkelova pokušala – tiho

Joška Fišer pred Savetom bezbednosti 2003. godine
Joška Fišer pred Savetom bezbednosti 2003. godineFoto: AP

Nešto slično je ponovio i ministar spoljnih poslova Joška Fišer: „Mi smo jedna od najvažnijih zemalja kada je o doprinosima reč i, kako se pokazalo, Nemačka, zahvaljujući demokratskoj strukturi i značaju u Evropi, u Savetu bezbednosti može dati značajan doprinos oblikovanju sveta sutrašnjice“.

Međutim, tadašnji američki predsednik Džordž Buš nikada Berlinu nije oprostio što je bio tako odlučno protiv intervencije u Iraku i ponašao se u skladu sa tim. Najzad, u septembru 2007 Angela Merkel je, kao kancelarka velike koalicije, ponovila želju za stalnim mestom u Savetu bezbednosti, ali na njen način: diplomatski i tiho.

autori: Sandra Petersman / Nenad Briski

odg. urednik: Nemanja Rujević