Nekada su dolazili azilanti, a sada građevinci | Politika | DW | 18.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Izbor iz štampe

Nekada su dolazili azilanti, a sada građevinci

Najveći broj migranata u Nemačkoj je iz zemalja Zapadnog Balkana, pogotovu iz BiH, kao i neki zluradi komentari na Balkanu zbog požara u Notr Damu - tema su u ovom izboru štampe sa nemačkog govornog područja.

„Bio je to veliki migracioni eksperiment čiji rezultati se primećuju tek sada: Četvrtina migranata – radnika koji nisu iz članica EU, dolaze iz šest zemalja Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova", stoji Velt.

U opširnom članku autor analizira nikad veći broj migranata sa Zapadnog Balkana: „Prema aktuelnim podacima nemačkog Saveznog zavoda za statistiku, broj migranata sa Zapadnog Balkana koji rade u Nemačkoj prošle godine je bio oko 66.000. Poređenja radi, krajem 2015. bilo ih je samo 13.000.

Migranti sa Zapadnog Balkana su vremenom postali vrlo važni za nemačko tržište rada. Svaki četvrti stranac iz zemalja koje nisu članice EU, i koji radi u Nemačkoj, dolazi iz zemalja Zapadnog Balkana. Krajem 2015. godine je to bio svaki deseti. Najveći deo njih, prema statističkim podacima, dolazi iz Bosne i Hercegovine (32 posto), Srbije (22 posto) i sa Kosova (19 posto). Manji broj dolazi iz Makedonije (14 posto), Albanije (11 posto) i Crne Gore (2 posto). Pet posto njih ima neograničenu dozvolu za boravak u Nemačkoj, a svi ostali imaju ograničeni boravak. Ono što je zanimljivo je da u Nemačkoj radi tri puta više muškaraca nego žena sa Zapadnog Balkana", navodi se u članku pod naslovom „Ranije su dolazili potražioci azila, sada dolaze građevinski radnici".

Sve to je rezultat migracionog eksperimenta, odnosno uvođenja tzv. Uredbe za Zapadni Balkan, objašnjava autor: „Do 2016. desetine hiljada ljudi sa Zapadnog Balkana su u Nemačku došli kao izbeglice i tu zahtevali azil. Ali, u 2014. i 2015. su zemlje Zapadnog Balkana sukcesivno proglašene za 'zemlje sigurnog porekla'. Zahtevi za azil iz ovih zemalja praktično se nakon toga više ne prihvataju.

Nemačka savezna vlada je 2016. godine omogućila novi način dolaska za radnike iz ovog regiona: tzv. pravilo Zapadnog Balkana (Westbalkanregel). Od tada radnici mogu dolaziti u Nemačku skoro bez ikakvih problema, nezavisno od profesionalnih kvalifikacija i poznavanja nemačkog jezika. Jedini preduslov je konkretna ponuda za posao i odobrenje Savezne agencije za zapošljavanje. Uredba, koja je stupila na snagu 2016, ograničena je i traje do 2020. Glavni razlog za vremensko ograničenje je da mnogi ljudi koji dolaze u Nemačku iz regiona nisu stručna radna snaga."

„Glavne zemlje porekla migranta još uvek su Indija, Kina, BiH (8%) i Sjedinjene Države", piše autor.

Herbert Briker, šef istraživačkog odeljenja „Migracija" na Institutu za istraživanje tržišta rada (IAB) za ovaj list kaže: „Najveće interesovanje je za građevinsku i ugostiteljsku delatnost. Baš tamo gde je manjak osoblja posebno veliki."

"IAB predviđa dugoročni pad broja radno sposobnog stanovništva ukoliko se ne bude usmerilo na zapošljavanje radnika iz trećih zemalja. U Nemačku bi godišnje moralo da useli oko 400.000 ljudi - više nego što ih se odseli."

Frankreich Paris | Brand der Kathedrale Notre-Dame de Paris (Getty Images/AFP/G. van der Hasselt)

Požar u katedrali Notr dam, 15.04.2019.

Zluradi komentari požara u katedrali Notr Dam

Austrijski Prese tematizuje „radosne" reakcije na požar u pariškoj katedrali Notr Dam u Srbiji i BiH.

„Iako se čini da je tuga zbog požara u Notr Damu ujedinila podeljeni kontitent, na Balkanu su oblaci dima nad Parizom izazvali izvesnu radost i zadovoljstvo. Razlog za to je što nacionalistički srpski fanatici još uvek preziru Pariz zbog francuskog učešća u vazdušnim napadima NATO-a na Srbiju 1999. i priznavanja nezavisnosti Kosova 2008", navodi ovaj list i pominje tabloide Informer i Alo!:

„Stigla ih je Božja kazna" naslov je članka na internet stranici tabloida Informer, koji je blizak vlastima u Beogradu. Pre šest meseci su 'Francuzi' okačili 'pogrešnu' zastavu Kosova na katedralu: 'Sada ju je plamen uništio'. 'Alo!', optužuje Francuze da 'su pljunuli na srpske žrtve'. Tek nakon što je svemoćni šef države Aleksandar Vučić na Tviteru napisao da „su svi Srbi tužni zbog požara u Notre-Dame" sa interneta su nestale gore navedene poruke", zaključuje autor.

„U susedoj Bosni i Hercegovini Rajko Vasić, član upravnog odbora srpske vladajuće stranke SNSD, izjavio je da se on 'raduje' zbog požara, koji opisuje kao neku vrstu 'pravedne odmazde' za učešće Francuske u napadima NATO. Na Tviteru je napisao: 'Onaj ko bombarduje nevine i bespomoćne Srbe, može da izgori'.

Centar za mir u Mostaru, kao znak vezanosti za francusku prestonicu, osvetlio je 'Stari most' francuskim nacionalnim bojama: Most star više od 450 godina uništen je u ratu u BiH 1993, obnovljen uz pomoć Francuske i ponovo otvoren 2004", zavšrava Presse.

Priredila: Aida Sofić Salihbegović

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

DW.COM