1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Neka gori, samo nek' je dejtonska

7. avgust 2013.

Eksperti tvrde da je suštinski problem u koordinaciji protivpožarnog delovanja u Bosni i Hercegovini logika prema kojoj država može da izgori, ali se njeno komplikovano ustavno uređenje ne sme dovoditi u pitanje.

https://p.dw.com/p/19LGU
BiHFoto: Samir Huseinovic

Sa požarima kod Jablanice, na tzv. Prenjskim vratima, bori se oko 120 vatrogasaca i meštana, koji su se dobrovoljno organizovali, ne bi li zaustavili vatrenu stihiju. U gašenju požara učestvovali su i zastareli helikopteri Oružanih snaga (OS) BiH. Ispostavilo se da su mnogi od problema, koji su prošle godine otežavali gašenje požara prisutni i ovog leta.

Iz entitetskih uprava civilne zaštite, međutim, uveravaju da se nevolje sa požarima iz 2012. godine više neće ponoviti. „Mislim da je dosta toga urađeno po preporuci Federalnog štaba civilne zaštite u vezi sa sprovođenjem preventivnih mera u lokalnim zajednicama, odnosno kantonima i kod privrednih društava koja gazduju ili upravljaju šumskim fondom. Imamo informaciju da je većina tih firmi organizirala svoje osmatračke službe te osigurala određene resurse za gašenje početnih požara“, kaže direktor Federalne uprave civilne zaštite Alija Tihić.

Militärhubschrauber in Bosnien und Herzegowina
Zastareli helikopteri OS BiHFoto: DW

Prođe leto, kanadera nema

Direktor Civilne zaštite Republike Srpske (RS) Milimir Doder tvrdi da se i u RS proteklih 12 meseci radilo na boljem opremanju timova. „Što se tiče samih vatrogasnih jedinica, one su prilično dobro opremljene. Imamo mi i modernu opremu i obučene vatrogasce, ali to nije dovoljno kad nastanu požari velikih razmera na nepristupačnim terenima“, rekao je Doder.

Šumske požare u BiH prošle godine gasili su helikopteri iz Rusije i Turske, kao i kanaderi iz Hrvatske, a zvaničnici u BiH govorili su kako se leto 2013. godine ne sme dočekati bez sopstvenih letelica. Ali leto je došlo, a s njim i prvi požari. BiH se ponovo oslanja na međunarodnu pomoć, konkretno na hrvatske kanadere.

Bosnien Waldbrand Konjic
Ni najsposobniji vatrogasci ne mogu dopriti do nepristupačnih terenaFoto: Samir Huseinovic

Ko će upravljati letilicama – entitet ili država?

Posebna komisija Veća ministara BiH još od prošle godine razmatra moguća rešenja za borbu protiv šumskih požara, a do 15. avgusta, trebalo bi da predloži i tipove protivpožarnih letelica. Međutim, nadležni u BiH ne mogu da se dogovore sa kog nivoa, državnog ili entitetskog, treba upravljati ovim letilicama.

Komandant Federalnog štaba civilne zaštite Jerko Ivanković-Lijanović zato kaže da će, ukoliko ne bude političkog dogovora da se letilicama upravlja sa državnog nivoa, Federacija BiH sama ući u projekat kupovine kanadera ili helikoptera za gašenje požara. O nabavci letilica o sopstvenom trošku razmišljaju i nadležni u RS-u.

Iako Sektor za zaštitu i spašavanje pri Ministarstvu bezbednosti BiH nastoji da koordinira rad nadležnih za borbu protiv požara na različitim nivoima, u proteklom periodu nije bilo velikog uspeha, kaže za DW pomoćnik ministra sigurnosti za zaštitu i spašavanje Samir Agić.

Uzaludne lekcije

„Državne institucije pomogle su lokalnim strukturama da bez poreskih i carinskih dažbina uvezu veći broj materijalno-tehničkih sredstava i tu je bilo uspjeha“, kaže Agić. „Međutim, nismo zadovoljni sistemom koordinacije, obuke i opremanja koji je u ovako decentraliziranom uređenju BiH izuzetno komplikovan. Nismo zadovoljni ni sistemom raspodjele sredstava za vatrogastvo. Svake godine skupo učimo lekcije, ali znanje ne možemo primijeniti zbog kompliciranog uređenja BiH“, dodaje on.

Mallorca Waldbrand Löschflugzeug
Bez dogovora oko nabavke kanaderaFoto: Jaime Reina/AFP/Getty Images

Stručnjaci ne osporavaju da u borbi protiv požara treba imati odgovarajuća materijalno-tehnička sredstva, ali tvrde da je preventivno delovanje mnogo važnije. U tom smislu ističu značaj edukacije na svim nivoima, upozoravanja, a potom i drastičnog kažnjavanja svih onih koji izazivaju požare.

Autor: Samir Huseinović
Redakcija: Jakov Leon