1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

NATO se naoružava na istoku

Bernd Rigert15. jun 2016.

NATO se naoružava na istoku. Cilj je: zastrašivanje. Kako se čulo na sastanku ministara odbrane Alijanse, trupe nisu stvarna pretnja Rusiji, već se njima „samo šalje signal Moskvi“ i umiruju baltičke zemlje i Poljska.

https://p.dw.com/p/1J6vN
Nato-Hauptquartier Brüssel
Foto: DW/B. Riegert

NATO pojačava vojno prisustvo na svojim istočnim granicama, naročito u baltičkim državama i u Poljskoj. Na taj način Alijansa reaguje na prijetnju koja, iz njenog ugla, , dolazi od Rusije nakon što je Moskva anektirala Krim i stalno izvodi velike vojne manevre na ukrajinskoj granici. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je, na sastanku ministara odbrane zemalja-članica NATO u Briselu, govorio o „najvećem širenju kolektivne odbrane od Hladnog rata“.

Iako ministar odbrane Litvanije Juozas Olekas ne smatra da je ruska invazija izvesna, ali ipak kaže: „To ne možemo ni da isključimo“. Ruska vojska je, kaže litvanski ministar, u stanju da održava masovne manevre na granicama i u mogućnosti je da za samo nekoliko sati pređe na pravi borbeni angažman. Osim toga, Olekas je zabrinut zbog toga što Rusija masovno naoružava Kalinjingradsku oblast, rusku eksklavu koja se granični sa Litvanijom i Poljskom.

„Nemačka je spremna da preuzme odgovornost“

Belgien Brüssel NATO Generalsekretär Jens Stoltenberg während Pressekonferenz
Stoltenberg: Nećemo konfrontacijuFoto: picture-alliance/dpa/O. Hoslet

Vidljivo prisustvo vojnih trupa u svojim zemljama tražile su pre svih male baltičke zemlje. NATO sada, uoči samita u Varšavi koji se održava početkom jula, želi da predloži zvanični plan. Ono što se nazire jeste da će biti stacionirana četiri multinacionalna bataljona na Baltiku i u Poljskoj. Svaki bataljon mogao bi da ima 800 do 1.000 vojnika, rekao je američki ambasador u NATO Daglas Lut. Nemačka, SAD i Velika Britanija trebalo bi da vode svaka po jedan bataljon. „Nemačka je spremna da preuzme odgovornost“, rekla je ministarka odbrane Ursula fon der Lajen. Još nije odlučeno ko će biti u kom bataljonu.

Za četvrti bataljon, koji bi trebalo da bude stacioniran u Poljskoj, još uvek se traži zemlja koja će ga voditi. SAD pokušavaju da ubede Kanadu jer brojne evropske članice NATO tvrde da za to nemaju kapacitet. Španija i Italija radije žele da se koncentrišu na južne granice, dakle na suzbijanje ilegalne migracije. Francuska je uzdržana jer je socijaldemokratska vlada u Parizu žestoki protivnik nacionalno-konzervativne vlade u Varšavi, navode diplomate NATO.

Alijansa u svakom slučaju želi da ojača svoje prisustvo na Crnom moru, pre svega u članici NATO Rumuniji. „Ponude za jugoistok biće napravljene po meri tih zemalja“, izjavio je generalni sekretar Stoltenberg. On pre svega misli da pojačane vežbe jedne multinacionalne brigade, ali još uvek ne i na stacioniranje trupa kao u slučaju Baltika.

Baltičke zemlje žele privvazdušnu odbranu NATO

Polen Militärmanöver Anakonda mit Nato-Staaten
Rusija zabrinuta zbog manevara NATO u PoljskojFoto: picture alliance/ZUMAPRESS

Borbene trupe koje NATO sada po principu rotacije želi da stacionira na Baltiku, za te zemlje nisu dovoljne. Ministar odbrane Litvanije Juozas Olekas traži bolju i zajedničku protivvazdušnu odbranu kako bi njegova zemlja mogla da se odbrani od mogućih ruskih napada. „Diskutujemo o formiranju protivvazdušne odbrane za Baltik i Poljsku“, rekao je Olekas uoči sastanka ministara odbrane NATO u Briselu. Do sada se NATO bazirao na tzv. „Air policing“ – borbeni avioni iz država NATO koji su stacionirani na Baltiku, poleću onda kada ruski avioni povrede vazdušni prostor tih zemalja. Ali oni nemaju mandat za borbene akcije i ne bi mogli da spreče veći napad ruskog vazduhoplovstva.

Do 4.000 vojnika, koji bi sada trebalo da budu stacionirani na istočnim granicama NATO, shvataju se kao „dodatne trupe za brzo dejstvo“ – o kojima je Alijansa donela odluku još pre dve godine na samitu u Velsu. Te trupe čini 40 000 vojnika, a one bi, u slučaju potrebe, trebalo da mogu da u roku od nekoliko sedmica napreduju u pravcu istočne granice, ka Rusiji. Te trupe, koje sačinjavaju jedinice iz različitih nacija, spremne su za tako nešto, tvrde diplomate NATO. Trenutno se u Poljskoj održava velika vojna vežba NATO u kojoj se simulira pomeranje velikih delova trupa.

Deutschland Treffen der Verteidigungsminister der Allianz im Kampf gegen IS
Karter: Branićemo svaku članicu AlijanseFoto: Getty Images/AFP/D. Roland

U trupe za brzo dejstvo spada i šest logističkih baza sa municijom i oružjem koje je NATO formirao u baltičkim zemljama, kao i u Poljskoj, Rumuniji i Bugarskoj. Sjedinjene Američke Države, kao najveća članica NATO, najavile su da će od 2017. godine u Evropi stacionirati i dodatnu tenkovsku brigadu sa oko 4.200 vojnika i 250 tenkova. Do sada su SAD, nakon masovnog smanjenja trupa od okončanja Hladnog rata početkom devedesetih, u Evropi imale stacionirane samo dve brigade.

Rotiranje jedinica zbog ugovora s Rusijom

Nijedna dodatna jedinica NATO, kao ni nove američke trupe, neće biti stacionirane u stalnim kasarnama u bivšim sovjetskim područjima Varšavskog pakta, već ćeneprestano biti rotirane. Uz pomoć tog trika, trebalo bi zadovoljiti kriterijume Dogovora NATO i Rusije iz 1997. godine kojima se isključuje mogućnost dugoročnog stacioniranja „pažnje vrednih“ borbenih trupa u susedstvu Rusije. NATO se pridržava tog dogovora sa Rusijom na pritisak Nemačke. Iz istočnoevropskih članica NATO se međutim može čuti da ti osnovni akti u stvari više i ne važe jer se Rusija u međuvremenu ponaša agresivno.

Penzionisani komandant NATO za Evropu, američki general Filip Bridlav, je još u martu, tokom posete Letoniji, rekao: „Nije više reč o reosiguranju, već o zastrašivanju“. Vojni eksperti iz švedskog Instituta za istraživanje mira SIPRI smatraju da su NATO i Rusija na putu ka novom Hladnom ratu. A ni američki ministar odbrane ne ostavlja mesta sumnji: „Rusija se vraća u prošlost“, rekao je Ešton Karter prilikom smene na mestu komandanta na čelu NATO za Evropu početkom maja. „Mi ne težimo tome da imamo neprijatelja u Rusiji. Ali ne zavaravajte se. Mi ćemo braniti naše saveznike, naše međunarodno ustrojstvo i našu pozitivnu budućnost.“

Russland Manöver Militär Armee Soldaten
Manevri ruske vojske brinu baltičke zemljeFoto: picture-alliance/Russian Look

„Sa nekoliko bataljona ne marširate nigde“ – tako je na pitanje da li trupe Alijanse na istoku predstavljaju opasnost za Rusiju, odgovorio američki ambasador u NATO Lut u Briselu. On je rekao da se time „samo šalje signal Moskvi“ i „povećava cena za mogućeg napadača“.

Bez posmatrača iz Moskve

Moskva je već planirala odgovore na najnovije planove NATO. Još u maju je Andrej Kelin iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova rekao da se na jačanje trupa NATO gleda sa velikom zabrinutošću. „Bojim se da to zahteva mere odbrane“, rekao je Kelin. Rusko Ministarstvo odbrane više puta je najavilo da bi do kraja godine na zapadu Rusije trebalo da budu stacionirane tri nove divizije, pri čemu će svaka imati 10.000 vojnika i pet jedinica sa nuklearnim naoružanjem. U isto vreme dok se održavao sastanak ministara odbrane NATO, ruski predsednik Vladimir Putin naredio je da se proveri borbena gotovost ruskih rezervnih trupa. To je čista slučajnost, navodi se u Moskvi. Moskva je također protestovala i zbog velikih manevara u Poljskoj koji su u toku, ali je odustala od slanja posmatrača na tu vežbu, iako ih je NATO pozvao.