1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Napredak u oblasti istraživanja matičnih ćelija 2007.

Agencije22. decembar 2007.

Istraživanje u oblasti matičnih ćelija tokom 2007. godine značajno se razvilo posle niza otkrića koja će omogućiti nove korake u napredovanju medicine.

https://p.dw.com/p/CgP3
DNA čip
DNA čipFoto: AP

Dve ekipe naučnika iz Japana i SAD saopštile su krajem novembra da su uspele da izvuku matične ćelije iz tkiva kože, koje mogu poslužiti kao ćelijske zamene sposobne da se obnavljaju.

Dve nedelje kasnije, jedna druga ekipa naučnika je saopštila da je uspela da izleči laboratorijske miševe, obolele od anemije, uz pomoć matičnih ćelija dobijenih iz tkiva kože njihovih repova.

"To je kao pronalazak svetog Grala, jer ćemo moći da uzmemo nekoliko ćelija od pacijenta i da ih pretvorimo u matične ćelije u laboratoriji", rekao je predstavnik firme "Advensd sel teknolodži" (Advanced Cell Tećnology) Robert Lanza.

On je rekao da najnovija otkrića predstavljaju "izvanredni napredak u nauci", uporedjujući ih s pretvaranjem "običnog metala u zlato".

Matične ćelije imaju ogroman potencijal za lečenje bolesti, pošto mogu da se pretvore u bilo kakve ćelije ljudskog organizma. Na taj način se mogu menjati oštećene i bolesne ćelije i da se obnovi tkivo ili neki organ.

Istraživanja u oblasti matičnih ćelija su do sada bila dosta kontroverzna, jer su se te ćelije uzimale iz embriona. Američki predsednik Džordž Buš (George Bush) je zabranio svako finansiranje istraživanja matičnih ćelija iz embriona, premda je pristup tome već ograničen, pošto je teško pronaći donatore.

Nova obećavajuća tehnika škotskog naučnika Ijana Vilmuta tvorca prve klonirane životinje, ovce Doli (Dolly), trebalo bi da otvori novu eru u biologiji.

Jedna od prednosti te nove tehnike je jednostavnost - zahvaljujući samo četiri gena mogu da se naprave matične ćelije i to standardnim laboratorijskim postupkom. Ne računajući, kako je naveo naučcnik, da su ćelije kože mnogo pristupačnije od ćelija embriona.

Ta tehnika bi trebalo da naučnicima omogući da bolje razumeju mehanizme razvoja nekih bolesti, kao što su rak, dijabetes i Alchajmerova bolest.

Kada je reč o transplantaciji organa, ta tehnika bi trebalo da omogući lekarima da stvore matične ćelije koje imaju "genetsku baštinu" odredjenog pacijenta i na taj način se smanjuje rizik od odbijana presadjenog organa.