1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Najveće iznenađenje od Trojanskog konja

4. novembar 2011.

Zbunjenost u Atini i očaj u Kanu. Šefovi 20 najmoćnijih privreda (na samitu G20 u Kanu) ipak neće moći da donesu odluke, sve dok je nejasno da li će grčki haos prerasti u evropsku dramu.

https://p.dw.com/p/134xW
Foto: dapd

Zidojče cajtungu piše o planu grčkog premijera Jorgosa Papandreua da održi referendum, koji je samo okrenuo njegovu sopstvenu stranku protiv njega: „Jorgos Papandreu je hteo da oproba svoju sreću. Sa referendumom o pomoći EU Grčkoj, hteo je da Grci ujedinjeni stanu iza njega. Ali premijer je izgubio. Najpre je razljutio političare država evro-zone i izazvao teške turbulencije na ionako nervoznim tržištima. Potom je izgubio i podršku unutar sopstvene stranke, što ga je primoralo da sa opozicijom pregovara o formiranju prelazne vlade. Sada mora da odustane i od planiranog referenduma. U sred teške dužničke krize Papandreu je uneo još veću pometnju u sopstvenoj zemlji.“

U drugom tekstu Zidojče cajtung piše o uticaju grčke krize na Evropu: „Zbunjenost u Atini i očaj u Kanu. Šefovi 20 najmoćnijih privreda ipak neće moći da donesu odluke, sve dok je nejasno da li će grčki haos prerasti u evropsku dramu. Kakva god da bude poslednja odluka u Atini, bilo bi pogrešno svaliti čitav haos na Papandreuova pleća. Istina je i sledeće: Ni Evropa ni evro neće propasti zbog Grčke. Sudbina zajednice biće odlučena u jednoj od njenih država osnivača. Nezavisno od Helena, od Italije će zavisiti da li će preživeti evro i zajednica. Koliko god bio bolan za Evropu, oproštaj od Grčke je podnošljiv. Ali lepa, ponosna Italija ima odlučujuću dimenziju: 60 miliona stanovnika, treća po veličini privreda u ’evro-klubu’ i 1200 milijardi evra duga. Bankrot zemlje taj „klub“ ne bi mogao da izdrži ni politički ni ekonomski. I na kraju ostaje ne tako veselo saznanje: Kod Helena vlada haos, ali se evropska drama igra na italijanskom.“

Izlazak iz evro-zone više nije tabu

Badiše cajtung o Grčkoj piše: „Odustajanjem od referenduma grčki premijer pokušava da se nekako spasi. Ali to su potezi očajnika. Sada je jasno: Papandreu ne može da izađe na kraj sa suzbijanjem krize. Osim povećanja poreza, koji zemlju još jače guraju u recesiju, ništa mu više ne pada na pamet. Za neophodne strukturne reforme koje bi oživele grčku privredu, on nema snage, a možda ni volje. Zemlja pogođena krizom zrela je za promena političkog vođstva.“

Nesigurnost uprkos aplauzu nakon govora Papandreua u parlamentu u Atini
Nesigurnost uprkos aplauzu nakon govora Papandreua u parlamentu u AtiniFoto: dapd

Frankfurter algemajne cajtung o prenosi: „Izaći ili biti isključen iz evro-zone – to je bio tabu. Ali više nije. Nemačka kancelarka, predsednik Francuske i šef Evro-grupe više ne isključuju mogućnost da Grčka napusti evro-zonu ako ne može ili ne želi da se pridržava dogovora oko sanacije budžeta. Očito da Angela Merkel, Nikla Sarkozi i Žan Klod Junker više nemaju strpljenja. Njima je jasno u kojoj je situaciji vlada u Atini. Oni ne podcenjuju ono što se od Grka očekuje. Ali njima sede za vratom i njihovi sopstveni birači. Oni su se pre svega i to više nego jedanput velikim rečima obavezali da će održati stabilnost evra i evro-zonu. Ili je možda sve to bila samo taktika? Možda su Merkelova i Sarkozi grčkom premijeru predočili posledice negativnog ishoda referenduma kao pretnju, kako bi Atini još jednom stavili do znanja šta je sve u igri. Ako bi neka zemlja napustila evro-zonu posledice bi bile nepredvidive. Visok bi bio račun i za zemlje koje ostaju u evro-zoni, uključujući i potencijalnu opasnost od zaraze i potragu tržišta za novom žrtvom.“

Važnost G 20 raste

O samitu G 20 u Kanu Manhajmer morgen piše: „Ovih dana se vidi koliko su svetske privrede međusobno isprepletane. Zahtev za ’deglobalizacijom’ koji je posebno u Francuskoj veoma u modi, odavno je zakasneo. Smanjiti povezanost je nemoguće, ali je veća koordinacija neophodna. To čini samit G 20, koji je često usled nedostatka konkretnih odluka smatran suvišnim i simboličnim događajem, još aktuelnijim i neophodnijim nego ikada do sada. Samit danas služi kao fleksibilni forum za razmenu, kako na bilateralnom tako i na multinacionalnom nivou.“

Pripremila: Ivana Ivanović
Odgovorni urednik: Ivan Đerković