1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Na konkurs za posao – bez imena i prezimena

9. jul 2010.

U Nemačkoj veliki broj ljudi zbog drugačijeg imena i prezimena, porekla ili pola, ne dobija šansu za zaposlenje, bez obzira na stručne kvalifikacije. Zato će biti pokrenut projekat anonimnih prijava za posao.

https://p.dw.com/p/OEkg
Nije lako stići do razgovora sa poslodavcima
Nije lako stići do razgovora sa poslodavcimaFoto: picture-alliance / beyond/Annie Engel

Devetnaest procenata nemačkog stanovništva čine lica koja imaju inostrano poreklo. Manjine u Nemačkoj često su suočene sa borbom na tržištu rada. I, bez obzira na to što mnoge kompanije u svojoj poslovnoj politici ističu i važnost različitosti među zaposlenima, poslodavci često o tome koga će zaposliti odlučuju pod pritiskom predrasuda. Uskoro bi trebalo da počne sprovođenje projekta anonimnih prijava za posao, kako se na osnovu imena ili mesta rođenja ne bi već u startu eliminisali kandidati za posao.

Osobe, koje nose prezime turskog porekla, prilikom konkurisanja za posao, u startu imaju 14 odsto manje šansi da budu pozvani na razgovor sa poslodavcem od konkurenata sa nemačkim prezimenom. O tome svedoče podaci Savezne antidiskriminatorne agencije, u kojoj ističu da su predrasude i nedovoljno dobar menadžment uzrok smanjenim mogućnostima pripadnika manjina da dođu do druge faze u procesu zapošljavanja – intervjua. Od njenog osnivanja, Agencija je primila više od deset hiljada žalbi zbog diskriminacije prilikom konkurisanja građana za posao.

„Ova brojka nam govori da u nemačkom sistemu postoje znatne nepravilnosti. Možemo samo da pretpostavimo koliko još ima sličnih slučajeva koji nisu ni prijavljeni“, upozorava Kristin Luders, direktorka berlinske Antidiskriminatorne agencije.

Podaci koji smanjuju šanse

Novi projekat koji je ova agencija pokrenula ima za cilj da testira spremnost domaćih kompanija na diverzifikaciju zaposlenih, bez uvođenja novih zakona. Pet velikih firmi, među kojima i „Proktor end gembel“ (Proctor & Gamble) i „Loreal“ (L'Oreal), prihvatile su da godinu dana selekciju vrše na osnovu anonimnih prijava za posao.

Inače, osim imena i prezimena i stručnih kvalifikacija, prijave za posao u Nemačkoj moraju da sadrže i podatke o nacionalnosti, bračnom stanju, datumu rođenja, kao i jednu fotografiju kandidata. Direktorka berlinske Antidiskriminatorne agencije, kaže da je takva praksa već dugo prisutna, i da se nimalo nije menjala.

„Često imamo situaciju u kojoj žena sa dvoje dece gotovo nikada ne bude pozvana na razgovor za posao. Ipak, mislim da Nemačka ne sme da dozvoli da izgubi kvalitetnu radnu snagu. O tome nam svedoči domaća ekonomija“, smatra Luders.

Na sledećoj strani:

Promena imena ili promena prakse?

Promena imena ili promena prakse?

Loreal učestvuje u poduhvatu
Loreal učestvuje u poduhvatu

Agencija je pokrenula ovaj projekat u saradnji sa Institutom za studije rada u Bonu. U analizi Instituta se ističe slučaj kandidata sa titulom doktora u oblasti prirodnih nauka i značajnim radnim iskustvom, koji je do sada bio odbijen 230 puta. To ga je nateralo da promeni lični potpis. Ime Ali, promenio je u Aleks, uz koje je dodao prezime svoje supruge.

„Osavremenjivanje procesa selekcije kandidata moglo bi da donese veliku korist Nemačkoj. Moramo zato da pronađemo način da se izborimo sa diskriminacijom prilikom odabira kandidata na tržištu rada“, smatra Kristin Luders. Anonimne prijave za posao mogle bi da koriste marginalizovanim grupama na tržištu rada, a time „bismo bili u mogućnosti da rešimo i druge probleme“, kaže Luders.

U interesu i poslodavcima

Velike kompanije, poput kozmetičke kuće „Loreal“, ulažu napor da kroz rad i svoje proizvode „izbrišu“ bilo kakve kulturne barijere među zaposlenima, ali i među potrošačima, kaže Oliver Zontag, direktor ljudskih resursa te kompanije za Evropu.

„Zaista verujemo u raznovrsnost među zaposlenima. Smatramo da je to prednost i da pojačava konkurenciju. Za nas će uspeh u ovom projektu biti ako uspemo da izaberemo najtalentovanije kandidate tokom razgovora za posao, i pri tome po strani ostavimo pitanje nečijeg porekla.“

Zontag dodaje da su ovoj kompaniji potrebni ljudi iz raznoraznih oblasti i sa različitim profesionalnim kvalifikacijama, budući da njihovu radnu snagu u Nemačkoj trenutno čine ljudi, pripadnici čak 33 različite nacionalnosti.

Bez zakonskih obaveza

Antidiskriminatorna agencija iz Berlina nema nameru da se uključi u donošenje novih zakonskih mera koje bi kompanije obavezale da učestvuju u ovom projektu. Kristin Luders kaže da je sve na dobrovoljnoj bazi. Ona dodaje da bi malim preduzećima čak možda bio i problem da garantuju anonimnost kandidata za posao.

„Ne želim da ovim projektom diktiram šta kompanije moraju da rade. Želim da ubedim ljude da učestvuju. Mislim da bi na ovaj način mnogi ljudi konačno mogli da dobiju prvu šansu, koju zbog predrasuda verovatno nikada ne bi imali. Anonimne prijave omogućavaju da se prilikom zapošljavanja jedino vodi računa o kvalifikacijama kandidata“, zaključuje Luders.

Projekat će se sprovoditi tokom naredne jeseni, posle čega će biti objavljen i zvaničan izveštaj. Inače, slični projekti već su aktuelni u Francuskoj, Švajcarskoj, Švedskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, u kojima takođe živi veliki broj nacionalnih manjina.

Autori: Gerhard Šnajbel / Relja Božić

Odg. urednik: Nemanja Rujević