1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Moskovski čovek za vezu sa Mladićem?

31. maj 2011.

Visokotiražna nadregionalna dnevna štampa danas se bavi temom skrivanja Ratka Mladića tokom poslednjih 16 godina i mogućim pomagačima, pre svega onima, navodno iz inostranstva.

https://p.dw.com/p/11R7K
Foto: Fotolia/mtkang

Zidojče cajtung piše da je Mladić prilikom hapšenja imao kod sebe 800 evra. „Očigledno poslednjih meseci nije više imao ni pomagača ni novca, morao je da pobegne kod najbližih rođaka. Ali, pitanje: kako mu je uspelo da 16 godina finansira život u podzemlju? - još će zaokupljati srpsku javnost. Jasno je da mu nije pretila nikakva opasnost pre svrgavanja Miloševićevog režima. Slobodno se kretao, imao je pratnju teško naoružane jedinice, živeo u kasarni, pojavljivao se u javnosti, priča se da je jednom došao i da gleda fudbalsku utakmicu Jugoslavije i Kine“.

Ratko Mladić uhapšen je 26.5.2011.
Ratko Mladić uhapšen je 26.5.2011.Foto: AP

Frankfurter algemajne cajtung prenosi vesti iz srpskog Presa, „koji je do pre godinu dana bio jedan od onih beogradskih bulevarskih listova kojima istina nije bila najvažnija. Ali, Pres od pre nekog vreme pokušava da bude ozbiljan. Smatra se da na Pres, preko komplikovane mreže svojinskih učešća, veliki uticaj ima gradonačelnik Beograda Dragan Đilas – jedan od najmoćnijih ljudi u Tadićevoj Demokratskoj stranci. Pres, pozivajući se na visoke vladine krugove, prenosi da je Mladić održavao direktne kontakte sa ruskim instancama preko Olega Zize, savetnika u ruskoj ambasadi u Beogradu…

Podrška iz Moskve

To je, naravno, samo jedna novinska vest koja ne može da se dokaže“, piše za frankfurtski dnevnik ekspert za Balkan Mihael Martens, „ali, neke prateće okolnosti se odlično uklapaju u priču. Oni koji su imali prilike da sretnu Olega Zizu u Beogradu, brzo su shvatali da ovaj diplomata ne radi samo za rusko ministarstvo spoljnih poslova. Ruske diplomate obično gaje određeni prezir prema novinarima. Oni koji sa njima žele da porazgovaraju o pozadini događaja, kao što to normalno rade sa zapadnim diplomatama, u pravilu bivaju odbijeni. Ziza je bio drukčiji. Delio je posetnice, broj svog mobilnog telefona i elektronsku adresu tražeći kontakt, govoreći da ima o mnogo čemu da se razgovara.

Zanimljiva su i mesta gde je mogao da se sretne. Na primer, na beogradskom Sajmu knjiga, na štandu izdavača Miroslava Toholja, bosanskog Srbina koji je za vreme rata bio u samom vrhu rukovodstva Karadžićeve Srpske demokratske stranke. Danas je on Karadžićev izdavač. Oleg Ziza je, dakle, bio rado viđen gost na Toholjevom štandu, gde je rado uz domaću rakiju voleo da razgovara sa novinarima.

Potredsednik SAD Džozef Bajden (desno) prilikom posete Beogradu 20.5.2009. sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem
Potredsednik SAD Džozef Bajden (desno) prilikom posete Beogradu 20.5.2009. sa predsednikom Srbije Borisom TadićemFoto: AP

Sve to još ne znači da je Ziza zaista bio moskovski čovek za vezu sa Mladićem, ali ima drugih izvora koji govore u prilog ruskoj podršci Mladićevom bekstvu. Na to ukazuju dokumenta američkog ambasadora u Beogradu koja su za Vašington putovala kao tajna i poverljiva akta, a koja je objavio Vikiliks. Iz njih proizilazi da su srpske vlasti nakon odlaska rusofila Koštunice potpuno promenile priču. (…) Tadić je uzeo stvari u svoje ruke, a rukovođenje istragom je poverio Mikiju Rakiću, šefu kabineta i savetniku za bezbednost. (…) Ubrzo se u Tadićevom okruženju učvrstila sumnja da Mladić ima podršku iz Moskve. U depeši američke ambasade od 3. septembra 2009 piše da se Rakić interno požalio da Rusija ne izlazi u susret srpskim molbama za pomoć u traganju za Mladićem. (…)

Stručnjak FBI tragao za Mladićem

S druge strane, izgleda da je saradnja sa Amerikancima bolje funkcionisala. U jednoj depeši američke ambasade od 29. jula 2009, pominje se razgovor između američkog potpredsednika Džoa Bajdena i Tadića – o Mladiću. Povod je bio Bajdenov boravak u Beogradu 20. maja iste godine. Tom prilikom je dogovoreno slanje jednog stručnjaka FBI za traganje za odbeglim licima za Beograd. Izgleda da je on dobro obavio svoj posao. Jer, prema depeši od 22. oktobra 2009, Boris Tadić se u svakom slučaju zahvalio američkoj vladi za „najnovije procene FBI“ i rekao da Srbija vrlo pozdravlja tu pomoć.“

Pripremio: Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković