1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Mlade generacije ne žele šefovska mesta

13. oktobar 2013.

Ukoliko se nešto ne promeni, u Nemačkoj uskoro više niko neće želeti da postane šef, odnosno da vodi neko preduzeće. Razlozi za to su mnogobrojni - manjak vremena, nedovoljno slobode i kreativnosti.

https://p.dw.com/p/19yjZ
Foto: Fotolia/Light Impression

„Osoba koja vodi neko preduzeće mora da bude stručno osposobljena za ovaj rad. No, jedan šef je dobar rukovodilac tek ako iza sebe ima izuzetno dobar tim. Znači, on bi trebalo da ima smisla za povezivanje različitih osoba u svom preduzeću“, kaže Gudrun Hapih koja već 20 godina savetuje rukovodioce velikih preduzeća.

Sa njom se slaže i Jerg Meno Harms, predsednik kontrolnog odbora kompanije Hjulit Pakard u Nemačkoj. „Kao šef moram da budem u stanju da izgradim kulturu preduzetništva u kojoj se saradnici dobro osećaju, gde im rad pričinjava zadovoljstvo, gde se dobrovoljno angažuju i gde istovremeno vlada atmosfera poštovanja i poverenja“, kaže Harms za DW. No, upravo s tim, kako se čini, mnogi šefovi imaju problema.

Manjak vremena za razmišljanje

Gudrun Happich, Beraterin für Führungskräfte: Quelle: Gudrun Happich
Gudrun HapihFoto: Gudrun Happich

Naime, prema istraživanju Instituta nemačke privrede, tek 69 odsto zaposlenih navodi kako osećaju podršku svog šefa. U drugim zemljama EU ovaj procenat je znatno viši i iznosi u proseku oko 81odsto. U čemu je problem? Nije li nemačkim čelnim osobama preduzeća i koncerna poznata činjenica da dobra ili visoka motivacija radnika povećava dobit i radni učinak? „Većini šefova širom sveta pa tako i onim u Nemačkoj, to je naravno dobro poznato. Ali to je mnogo teže sprovesti u delo; na osnovu mog iskustva situacija se pogoršava poslednjih 40 godina“, kaže Harms.

Kako bi ipak pokušao da promeni ovakvu situaciju, on je ovog leta osnovao inicijativu gde upravo vodećem osoblju nudi platformu na kojoj mogu da se sastaju i razmenjuju iskustva upravo mladi i iskusni šefovi. Tako bi oni već postojeća znanja mogli bolje da iskoriste i ujedno prenesu na generacije koje dolaze. Prema njegovom mišljenju, nemačkim šefovima kao prvo vrlo često nedostaje – vreme. „Ukoliko ne pripaze, vrlo brzo im se u današnje vreme može dogoditi da neće imati dovoljno vremena da razmisle o svom delovanju, o konceptima koje slede, odnosno, o sopstvenoj kulturi vođenja. Samim tim, njima nedostaje i vremena da razmisle i o tome šta upravo sada u ovom trenutku rade, te da li je to uopšte ispravno“, navodi Harms. On dodaje da bi ova situacija, ukoliko se ništa ne promeni, mogla ubuduće još više da se pogorša budući da je vreme u kome živimo sve brže.

Radni tim postaje sve šareniji

Prema mišljenju Olivera Štetesa iz Instituta nemačke privrede, dodatna otežavajuća okolnost leži i u promeni samog radnog kolektiva. „Pre su u nekom preduzeću u većini bili uglavnom muškarci srednjih godina. Danas je to drugačije. Imamo velik udeo žena, starijih saradnika, osoba s migrantskim poreklom. U međunarodnim koncernima rade osobe iz različitih zemalja, one čak svoje kancelarije imaju u raznim zemljama, ali su istovremeno članovi istog radnog tima. To znači da šef jednog ovakvog kolektiva mora da bude u stanju da iskoristi mogućnosti i potrebe različitih osoba na pravi, pozitivan način kako bi njegov rad za preduzeće imao što većeg smisla“, objašnjava Štetes.

Sve više kontrole umesto saradnje i kreativnosti

Menno Harms, Vorsitzender der Geschaeftsfuehrung , Hewlett Packard GmbH am 7.07.1999 in Bonn,
Meno HarmsFoto: picture-alliance

No, nisu samo radni timovi sve složeniji, već i sam sistem preduzetništva. Samim tim, osobama na vodećim pozicijama, ukoliko žele da vode svoje preduzeće dobro i kvalitetno, zapravo ne preostaje ništa nego da vreme koje ionako imaju sve manje na raspolaganju, iskoriste što bolje. To znači, kako kažu stručnjaci – delegiranje posla na druge, poverenje u rad svojih saradnika, više slobode umesto stalne kontrole. „No, primećuje se upravo suprotna pojava. Preduzeća se vraćaju u kameno doba…Šefovi sve više primaju naredbe „odozgo“ koje nemaju uvek velikog smisla. To posebno pogađa osobe na najnižem vodećem nivou. Oni moraju samo da izvršavaju naređenja, ne prepušta im se gotovo nikakva odgovornost kao ni kreativnost da sami nešto izvedu ili reše. To vodi ka tehnokratiji i ovakav razvoj nimalo nije pozitivan. Svemu tome treba dodati i stalni osećaj manjka vremena koji dovodi do depresije ili do burn-out-a“, kaže Gudrun Hapih.

„Međutim, mlade generacije na ovakav način više ne žele da vode preduzeća. Uskoro će u Nemačkoj biti manjak osoba spremnih da dođu na ove položaje. Problem pri tom nije samo demografske prirode, već upravo u tome da mladi žele više slobode, vremena za sebe, slobodno vreme i porodicu. Hitno nam je potrebna promena!“, upozorava Harms.

Autorke: Inza Vrede / Željka Telišman

Odg. urednica: Ivana Ivanović