1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Međuizbori u SAD: Bajden u problemu, Tramp u dilemi

Katrin Brand ARD-Vašington
8. novembar 2022.

Formalno se na međuizborima glasa za Senat i Predstavnički dom. Na ovim će međutim mnogi Amerikanci možda iskoristiti priliku da Bajdenu „održe lekciju“. Njegov protivnik Tramp bi od toga mogao da ima koristi.

https://p.dw.com/p/4JBpE
Predsednik SAD Džozef Bajden
Predsednik SAD Džozef BajdenFoto: Leah Millis/REUTERS

Predsednik Džozef Bajden ovih dana pokušava da američkim građanima prenese poruku: ovi izbori nisu referendum o njemu, već, kako kaže, izbor između dve potpuno različite ideje o Americi.

Bajden bi u stvari voleo da tako bude, ali međuizbori su uvek obračun sa predsednikom, čak i ako on nije na glasačkom listiću. Bajdenove demokrate i dalje vladaju u Senatu i Predstavničkom domu, ali mnogi birači žele da Bajdenu održe lekciju. Inflacija, na primer, posebno teško pogađa mnoge porodice, a u velikim gradovima, koji su u principu uporišta demokrata, nasilni zločini su ogromna tema.

Nezadovoljstvo je veliko i unutar same Demokratske stranke. „Demokrate su frustrirane, jer ne vide napredak kojem su se nadali i koji im je obećan“, kaže Kapri Kafaro, vanredni profesor na Američkom univerzitetu u Vašingtonu.

-pročitajte još: Odlučujući trenutak za američku demokratiju

Demokrate nikada nisu marile za Bajdena

Pored toga, pristalice demokrate nikada nisu bile preterano zainteresovane za Bajdena, kaže Kafaro. Više se radilo o zaustavljanju Trampa i povratku na neku vrstu „političke normalnosti“.

Tramp, međutim, nikada nije potpuno nestao sa političke scene, a i mnogi Bajdenovi planovi su propali zbog republikanaca. Obuzdavanje nasilja vatrenim oružjem, jačanje građanskih prava, zaštita manjina: od Bajdenovih velikih obećanja nije ostalo mnogo između ostalog i zato što su ga republikanci blokirali gde god su mogli. Tome bi trebalo dodati i haotično povlačenje iz Avganistana, rat u Ukrajini i inflaciju. Manje od 40 odsto biračkog tela je zadovoljno Bajdenom i ishod ovih međuizbora odlučiće i o tome da li će on moći ponovo da se kandiduje 2024. godine.

Priča o prevari birača se nastavlja

Donald Tramp otvoreno govori šta namerava da uradi. Da bi Sjedinjene Države učinio „uspešnim, bezbednim i slavnim“, on će „veoma, veoma, veoma verovatno to da uradi ponovo“, najavio je Tramp nedavno u Ajovi. A to bi trebalo da znači: kandidovaće se ponovo i ponovo će da pobedi.

Tramp je za sledeću nedelju najavio važnu izjavu: 15. novembra će dati „veoma veliku najavu“ na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi, rekao je Tramp na mitingu u Ohaju u ponedeljak uveče.

Ne učestvuje na međuizborima, ali presudno utiče na njih: Donald Tramp na mitingu u Ohaju
Ne učestvuje na međuizborima, ali presudno utiče na njih: Donald Tramp na mitingu u OhajuFoto: Gaelen Morse/REUTERS

Tramp u svakom slučaju nastavlja da mobiliše svoje pristalice. Čarls Frenklin, istraživač javnog mnjenja sa Univerziteta Market, ukazuje na primer da u Viskonsinu republikanci koji su najskeptičniji po pitanju izbora kažu ujedno da su ovog puta najviše uzbuđeni što će glasati.

Trampov uticaj veći nego ikad

Trampov uticaj na republikance trenutno je veći nego ikad. Od deset njihovih poslanika koji su se suprotstavili Trampu posle juriša na Kapitol, samo dva su „preživela“ predizbore.

U mnogim državama republikanski kandidati su uspeli da se kvalifikuju u okviru stranke samo zato što su imali njegovu podršku. Oni su istovremeno širili njegovu laž o nameštenim izborima i ostavljali otvoreno to da li će priznati rezultate i ovih izbora.

Stranke traže nove kandidate za 2024. godinu

Ipak, čak i ako republikanci osvoje važna mesta i funkcije na međuizborima, to ne znači da će se Tramp sigurno ponovo kandidovati kao predsednički kandidat. Trampova popularnost je 36 do 38 odsto, dok je 55 do 58 odsto onih koji su protiv njega, kaže Frenklin. To nije dovoljno za pobedu na sledećim izborima.

Zato republikanci traže kandidata sličnog Trampu, ali bez njegovog balasta. Ron de Santis bi mogao da bude jedan od mogućih kandidata. Guverner Floride je tridesetak godina mlađi od Trampa, ali zvuči i ponaša se slično kao on. A u Arizoni se uzdiže zvezda Keri Lejk, bivša televizijska novinarka koja pretenduje da u toj saveznoj državi postane guvernerka.

Za republikance se postavlja veliko pitanje: da li im je Tramp uopšte potreban ako je „trampizam“ već uveliko pustio korenje u njihovoj stranci i ima svežijih lica kao što su De Santis i Lejk?

Slična je situacija i sa demokratama, kaže docent političkih nauka Kapri Kafaro: „Da su demokrate imale očiglednu alternativu Džozefu Bajdenu, već bi ga odbacili. Demokrate sanjaju o nekom novom Obami. Bivši predsednik i sada mobiliše pristalice kao niko drugi, ali za sada se sličan ne pronalazi.“

U svakom slučaju, i Tramp i Bajden imaju jednu zajedničku stvar: njihov uticaj na međuizbore je ogroman. Ali još je na dugačkom štapu to da li će se oni ponovo kandidovati za dve godine.

Zabrana abortusa umanjuje šanse republikancima

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.