1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Metali koji pamte

10. maj 2013.

Lekari, građevinci i pronalazači uveliko koriste prednosti tih legura. Radi se o metalnim spojevima koji imaju „pamćenje“ i zbog promene temperature menjaju formu.

https://p.dw.com/p/18Ukj
Foto: Fraunhofer IWU

Svetlana fon Gratovski rado znatiželjnima pokazuje svoj omiljeni „trik“. Na prvi pogled običnu metalnu oprugu, razvuče u metalnu šipku. Ona ostaje u toj formi sve dok je ta fizičarka sa Univerziteta u Dortmundu ne uzme u ruku i ugreje dlanom. Šipka se tada, kao magijom, ponovno pretvara u oprugu.

„Pametni metali“ u vilici

Ali „magija“ deluje samo zato što je opruga/šipka načinjena od specijalne legure nikla i titana koja može da se „seti“ svoje prvobitne forme. Do sada je ta legura svoju primenu našla u mnogim područjima. Bjern Zenf sa Instituta Fraunhofer u Drezdenu radi na razvoju „inteligentnih“ legura za medicinu. „Implantati, recimo, mogu bolje da se pričvrste u kost ako koristite legure koje se 'sećaju' svog prvobitnog oblika“, kaže Zenf.

„Pametni metali“ kao podloga za veštačke zube
„Pametni metali“ kao podloga za veštačke zubeFoto: Innowlegement GmbH

To funkcioniše poput tipla samo što u ovom slučaju nije šraf taj koji ga širi, kako bi se učvrstio u zid, već pacijent svojom telesnom toplinom utiče na širenje implantata i njegovo učvršćenje u vilicu. Pomoću legura „sa pamćenjem“ moguće je formirati i implantate u obliku zubnog korena koji je bolji od klasičnog implantata jer je elastičniji i bolje reaguje na pritisak prilikom žvakanja. Osim u dentalnoj medicini, „pametni metali“ svoju primenu su našli i u izradi ortopedskih pomagala, ali i u kardiovaskularnoj medicini.

Primena i u vazduhoplovstvu

Tako su naučnici sa Rurskog univerziteta u Bohumu razvili stent u koji su ugrađene žice od „pametnog metala“. Prednost takvog stenta jeste da vrlo precizno reaguje na promene temperature u telu i na taj način se, po potrebi, prilagođava.

Da bi se postigla takva „inteligencija“ metala, potrebna je krajnja preciznost pri proizvodnji. Pritom je presudan odnos raznih metala u leguri. Kada bi došlo do minimalnih promena u međusobnom odnosu između pojedinih metala, gubi se željeni učinak, tj. menjanje oblika u odnosu na temperaturu. Ali kada je odnos metala u leguri odgovarajući, onda se ti materijali pretvaraju u prava čuda mehanike. Njih je moguće menjati i propuštanjem struje, čime se postiže tačna temperatura. Takve kombinacije posebno su korisne na mestima gde bi se, zbog visoke pouzdanosti, mogli da budu zamenjeni elektromagneti koji su skloni kvarenju.

Tako „pametni metali", uz pomoć električne energije mogu da otvaraju i zatvarati važne ventile, npr. u slučaju ispadanja maski za kiseonik u avionima. Stručnjaci sa Instituta Fraunhofer već rade na prototipu koji bi uskoro mogao da pronađe primenu i u praksi. Prednost upotrebe „pametnih metala“ u vazduhoplovstvu je višestruka: uređaj je jednostavniji, pa prema tome i manje podložan kvarenju, lakši je i manji od sadašnjeg rešenja, a potreban mu je i slabiji napon, što smanjuje opasnost od paljenja kablova.

Pouzdana tehnika za stentove
Pouzdana tehnika za stentoveFoto: RUBIN - das Wissenschaftsmagazin

Metal umesto mišića

Na listi primena za „metale budućnosti“ nalazi se i jedan robot. Pritom legura nikla i titana deluje poput mišića na ljudskoj ruci koji se stežu i opuštaju u zavisnosti od temperature. Naučnici sa Univerziteta u Dortmundu ušli su i u mikro sfere primene „pametnih legura“. Oni su razvili klješta koja su toliko mala da su u stanju da precizno iščupaju mikroskopski sitnu dlačicu na telu kućne muve. Primena je, naravno, moguća i u medicini.

Autori: Fabijan Šmit / Nenad Krajcer
Odgovorni urednik: Ivan Đerković