1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Mađarska - maske, mediji i manjine

Štefan Ožvat
26. april 2020.

Mađarska vlada koristi korona-krizu kako bi se profilisala kao uticajna i efikasna regionalna sila i kako bi u region izvezla svoj koncept „ne-liberalne demokratije“.

https://p.dw.com/p/3bOau
Ungarn Premierminister Viktor Orban
Foto: picture-alliance/AP/MTI/Z. Mathe

„Napred Mađarska" piše na nalepnicama na mađarskom, pored kineskih znakova. Velike kutije sa zaštitnim maskama i dezinfekcionim sredstvima naređane do vrha u transportnom avionu – slike namenjene domaćoj javnosti. „Više od 80 miliona zaštitnih maski" su Kinezi poslali u Mađarsku, poručuje ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto i često govori o „vazdušnom mostu" između Kine i Mađarske.

Deo medicinske pomoći sa Dalekog Istoka Mađarska deli zemljama u regionu: Albaniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, ali i pripadnicima mađarske manjine u susedstvu.

„Svaki Mađar je odgovoran za svakog Mađara", poručuje ovaj političar preko svoje Fejsbuk stranice. Zato se i šalje pomoć Mađarima u dijaspori kojih prema nekim procenama ima oko dva miliona. „Oni su nas nažalost obavestili da je njihovo zdravstveno snabdevanje veoma loše", poručuje političar iz Budmpešte, ne propuštajući priliku da „bocne" susedne države.

Negovanje imidža u zemljama zapadnog Balkana

Galerija fotografija na njegovom Fejsbuk profilu pokazuje angažovanog političara kako deli medicinsku opremu u zemljama zapadnog Balkana. „To je nešto poput dugoročnih investicija", kaže savetnik vlade Zoltan Kiselji. Pomoć služi poboljšanju imidža u strateški važnom regionu. „Mađarska želi da se pokaže kao mala regionalna sila" kaže ovaj politolog za DW.

I to da je Albanija dobila datum za početak pregovora sa EU, Mađarska prodaje kao svoju „pobedu" – na račun Brisela. Ministar spoljnih poslova Sijarto je izrazio zadovoljstvo što je „jedan mađarski komesar za nekoliko meseci postigao ono što Evropski savet nije uspeo jedanaest godina". Pritom misli na novog komesara EU za proširenje, Mađara Olivera Varheljija, bliskog Orbanovog saradnika.

„Fides želi da poveća broj svojih saveznika unutar EU", kaže Tamaš Bodoki, osnivač mađarskog istraživačog portala Atlatszo.hu. Sa Slovenijom i ostalim zapadnobalkanskim zemljama koje bi trebalo da postanu članice EU, mogla bi da nastane neka vrsta proširene Višegradske grupe.

„Vladi je stalo do rezervi gasa iz Azerbejdžana", kaže savetnik Kiseli. Tamo je aktivna mađarska naftna kompanija MOL, a cilj je manja zavisnost od Rusije. Važna je i odbrana od migranata daleko od vlastitih granica, kao i izvoz mađarske ideologije. „Deo političke strategije" je, objašnjava Kiseli, da se postane deo vlasničke strukture medijia Slovenije i Severne Makedonije, kako bi „sopstveni politički stavovi" mogli bolje da se plasiraju.

Izvoz ideologija kroz kupovinu medija

Mediji bliski vladi u Mađarskoj su „ideologizovani, jednostrani i antidemokratski", kaže za DW istraživački novinar Tamaš Bodoki. Taj model bi, kako kaže, Mađarska htela da izveze. Istovremeno je cilj podržati stranke bliske mađarskoj vladajućoj stranci i „proširiti ideologiju Fidesa", odnosno „ne-liberalni model", kaže Bodoki.

Zbog toga mađarski medijski menadžeri rado ulažu u medije koji podržavaju Orbanove prijatelje, poput slovenskog premijera Janeza Janše ili bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog. Obojica su u svojim zemljama već bili osuđivani zbog korupcije. Gruevski je zatvor izbegao begom iz Makedonije uz pomoć mađarskih diplomata. Sada u Budimpešti uživa zaštitu mađarske vlade.

Mađarska ulaganja u medije u susedstvu „nude veliki potencijal za ucenu", smatra Danijel Barta iz Centra za evroatlantske integracije i demokratiju u Budimpešti (CEID). Ti mediji, ističe, zavise od mađarskog novca. „Naša politika prema zapadnom Balkanu služi pre svega ekonomskim interesima", smatra ovaj stručnjak.

Dugoročno gledano se radi o energetskom sektoru, mogućnostima ulaganja za mađarske kompanije, trgovinskim putevima i saobraćajnim projektima poput pruge Beograd-Budimpešta – koju gradi Kina. Mađarska pritom svakako deluje u evropskom interesu. „U suštini se radi o tome da te zemlje postanu članice EU, a ne da padnu pod uticaj drugih država", dakle Rusije, Kine, Turske ili arapskih zemalja.

Nova-desničarska mreža?

Ali ko ulaže u balkanske medije? Istraživanja novinara iz nekoliko zemalja pokazuju da se uglavnom pojavljuju tri imena: dvoje bivših menadžera mađarske državne televizije, Peter Šac i Agnes Adamik. Njih dvoje u međuvremenu imaju udeo u preko deset dnevnih novina, internet portala i televizija u Severnoj Makedoniji i Sloveniji.

Isto tako je mnogo kupovalo i društvo oko Arpada Habonjija, koji u međuvremenu u Londonu vodi medijsku agenciju H4NA koja, prema vlastitim navodima, želi da ponudi „konzervativnu i desničarsku perspektivu kada je reč o ključnim pitanjima". Tim od pedesetak novinara uglavnom piše priče o „opasnostima migracija", kako prenosi britanski Gardijan. Aktivni karatista Haboni se smatra ideotvorcem mnogih vladinih kampanja u Mađarskoj.

I bivši savetnik američkog predsednika Donalda Trampa i osnivač desničarske platforme Brajtbart, Stiv Benon, već je nekoliko puta posetio Budimpeštu gde je 2018. najavio osnivanje tzv. „War Rooms" u Evropi. „Radi se o novoj desničarskoj mreži", ocenjuje naučnica Magdalena Marsovski.

Simbolički revizionizam

„Mađarska je nacija koje se ne poklapa sa granicama svoje države", objašnjava svoj angažman za Mađare u dijaspori ministar Sijarto. Iza njegove brige za zemljake u Rumuniji, Ukrajini, Vojvodini, Slovačkoj i Sloveniji, kako kaže Marsovski, krije se velikomađarska ideja. „U tim područjima mađarska vlada vodi politiku kao da te zemlje još uvek pripadaju Mađarskoj", kaže naučnica.

Štefan Ožvat
Štefan OžvatFoto: BR/Julia Müller

Kao primer navodi resornog mađarskog ministra koji traži lekare za Transilvaniju. „Najviše novca iz Budimpešte odlazi u smeru Transilvanije, za štampu na mađarskom jeziku", kaže novinar Bodoki. Zauzvrat Budimpešta očekuje da Mađari u Transilvaniji glasaju za Fides". Što oni i čine. Orban može da računa na podršku 1,5 miliona Sekelja (etnička grupa Mađara koja živi u Rumuniji, prim. red.).

Imaginarna nacija izvan granica postojeće države, za Bodokija je „simbolički revizionizam". Ove godine se obeležava stota godišnjica Mirovnog ugovora iz Trijanona prema kojem je Mađarska (protestujući, 4. Juna 1920. kao agresor u Prvom svetsku ratu, prim ur.) izgubila dve trećine nekadašnjih teritorija (Kraljevine Ugarske u okviru Austro-Ugarske monarhije, prim ur.). Trauma iz Trijanona je hrana za „žrtveni mit" Mađara kao gubitnika istorije, smatra Magdalena Marsovski.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android