1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Loša evolucija srpske političke scene?

9. april 2012.

Predstojeći predsednički izbori u Srbiji bi mogli završiti kao nadmetanje sa najviše predsedničkih kandidata od 2000. godine. Šta su stvarni motivi za učešće na predsedničkim izborima, medijska promocija?

https://p.dw.com/p/14ZhN
Narodna skupštinaFoto: picture-alliance/dpa

Prema najavama, i prema trenutnim podacima, Srbija će imati 11 predsedničkih kandidata na izborima 6. maja. Borba za novog predsednika Srbije će se voditi između kandidata Demokratske stranke (DS) Borisa Tadića i Srpske napredne stranke (SNS) Tomislava Nikolića, i sva istraživanja javnog mnjenja pokazuju da će svi ostali praktično statirati u toj borbi. Pored kandidata parlamentarnih stranaka na izborima će biti i dosta novih imena, i s obzirom na raspored političkih snaga postavlja se pitanje motiva njihovog učešća: da li je motiv samo smanjiti broj glasova neke druge političke opcije, ili je reč o potrebi dodatne medijske pažnje.

Na izborima za predsednika će se tako pojaviti i kandidat pokreta Dveri Vladan Glišić, Jadranka Šešelj, supruga haškog optuženika i vođe radikala Vojislava Šešelja, Zoran Dragišić, predsednik Pokreta radnika i seljaka, ali i kao možda najveći kuriozitet glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić.  

Nevoljno za predsednika
Postoje medijski i politički razlozi za tu poplavu predsedničkih kandidata, ističe za DW politički analitičar Dejan Vuk Stanković. Tu bi svakako trebalo praviti razliku između kandidata relevantnih političkih stranaka, odnosno onih koje imaju poslanike u parlamentu, i svih ostalih, izuzimajući naravno Tadića i Nikolića. Ovi prvi su se prosto nevoljno uključili u predsedničku trku, smatra Stanković:

„Oni prosto ne mogu da dozvole da Nikolić i Tadić, kao dva ubedljivo najjača predsednička kandidata, uzmu i glasove koji bi išli njihovim političkim stranakama. Jednom rečju, kandidature Dačića, Koštunice, Jadranke Šešelj, i Čedomira Jovanovića idu u pravcu sprečavanja fenomena simetričnog glasanja; tačnije, sprečavanja da najveći broj građana koji budu zaokružili ili Tadića ili Nikolića, istovremeno zaokruže i njihove političke stranke, što bi onda nanelo štetu svakoj od tih stranaka koje su sada izašle sa svojim kandidatima kako bi to predupredile“.

Politika na nezadovoljstvu birača

S druge strane je veliki broj kandidata koje po prvi put vidimo na izborima, primećuje Stanković. Svi oni negde svoje nade baziraju na latentnom nezadovoljstvu birača političkom elitom u Srbiji, kaže Stanković.

„I svako onaj ko se promoviše kao neko novo lice u politici, želi da na talasu tog nezadovoljstva i zasićenosti dosadašnjom političkom elitom, politički i medijski profitira. Jednom rečju, te nove partije i pokreti, i ti novi lideri, sada pokušavaju da ponude sebe i svoje politike kao zamenu za, u velikoj meri nepopularne, političke aktere koji su do sada bili ključni na političkoj sceni Srbije“.

Motiv - sitno otimanje glasova?
Postoji pokušaj objašnjenja u javnosti da su pojedine kandidature smišljene samo sa ciljem da oduzmu određeni broj glasova ili Nikoliću ili Tadiću. Vladan Marjanović, urednik spoljnopolitičke rubrike magazina NIN, ističe za DW da nas sve to, ukoliko je tačno, vraća u vreme izbora pod Slobodanom Miloševićem. Sve to loše govori o evoluciji naše političke scene, a u praksi neće imati nekog efekta na konačne rezultate izbora, ocenjuje Marjanović.

„Ne verujem da kandidatura lidera Dveri može zaista da pokvari izborni skor, na primer Tomislava Nikolića. Mada, ako primenimo istu tu logiku na parlamentarne izbore, ima onih koji tvrde da su Dveri tu upravo zbog toga. Ne zato što stvarno misle da mogu da ostvare nekakav rezultat, nego da bi otkinuli neki promil od onih glasova koji bi inače otišli, recimo, Demokratskoj stranci Srbije (DSS), ali pre svega SNS-u, ili ako govorimo o predsedničkim izborima Nikoliću“.

Pogodno tlo za desnicu

Evropski trend jačanja desnice je primetan i u Srbiji, što je vidljivo i na primeru predstojećih srpskih izbora. Iako brojni evropski ultranacionalisti uglavnom ostaju manjina, i više deo političkog folklora, Dejan Vuk Stanković upozorava da ekonomske i socijalne prilike, kao i nerešena državna pitanja, predstavljaju pogodno tlo za jačanje desnice u Srbiji.

„Tih 10 do 15 posto ekstremista vrlo lako mogu da postanu mnogo moćniji i mnogo ubojitiji na političkoj sceni, sve dok te okolnosti koje prate njihovu retoriku i politički stav ne budu relativizovane i prevladane“.

Vladan Marjanović pak smatra da u Srbiji ne postoji opasnost od izbijanja na površinu neke nove i relevantne desne snage. Sve što je u Srbiji desno orijentisano već je pokriveno političkim mejnstrimom, i stoga mislim da trenutno nema izgleda da se pojavi neka „nova srpska desnica“, ocenjuje Marjanović.

Screenshot der Facebookseite Wahlen Serbien
Kampanje na internetuFoto: facebook.com
Serbien Wahlen Präsident Boris Tadic tritt für Neuwahl zurück
TadićFoto: dapd

IZBORI 2012: Pogledajte seriju karikatura DW o izborima u Srbiji.

Autor: Ivica Petrović, Beograd  
Odg. urednik: Jakov Leon