1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ljudska Prava HRW

19. januar 2006.

Organizacija za ljudska prava "Hjuman Rajts Voč" u svom godišnjem izveštaju od 500 strana sa naročitom oštrinom kritikovala je vladu američkog predsednika Džordža Buša, koja je u borbi protiv terorizma stalno kršila ljudska prava. Kritike nisu pioštedjene ni Rusija, Kina i mnoge druge zemlje koje su masovno povredjivale ljudska prava.

https://p.dw.com/p/B8SV
HRW logo
HRW logo

Izveštaj Hjuman Rajts Voča je žestok šamar za vladu Džordža Buša. Kada se poslednji put desilo da se jedna demokratska vlada kritikuje zato što sa najvišeg mesta odobrava povrede ljudskih prava. Tako je sročen najnoviji izveštaj Hjumen Rajts Voča u kojem se sasvim opravdano kritikuje vlada Džordža Buša za povredu ljudskih prava.

Kada je kritika protiv kršenja ljudskih prava prema zatvorenicima u Gvantanamu, Avganistanu, ili drugim mestima gde Amerikanci imaju tajne zatvore zapretila da se pretvori u pravu buru, političari protiv Džon Mek Kejna, koji je i sam bio zlostavljan u vreme Vijetnamskog rata od strane Vijetkonga, tražili s u da se medjunarodna konvencija protiv mučenja kao zakon uvrsti u američki Ustav. Ali ko je odmah ustao protiv toga? Dik Čejni, potpredsednik SAD, dok je predsednik Buš zapretio Vetom. Tvorac dokumenta u kojem se mučenje ljudi, ukoliko nisu američki gradjani, izričito odobrava, zove se Alberto Gonzales, prošle godine imenovan za ministra pravde u Američkoj vladi. Gonzales je istovremeno postao i Vrhovni tužilac Amerike. Taj posao, medjutim, trebalo da radi nezavisni državni tužilac sa zadatkom da temeljno ispita razna ohrabrenja za mučenje u lancu komandne hijerarhije u vojsci i u tajnim službama. To se sigurno neće desiti tokom mandata vlade Džordža Buša.

Postoji i povod koji pruža nadu. U medjuvremenu je zantno opala spremnost američke javnosti, da postojeću opasnost od novih terorističkih napada, prihvati kao opravdanje za zlopotrebu zakona i ljudskih prava. Trend je sve očigledniji i ne iskazuje samo kroz poslednja ispitivanja javnog mnjenja. Istovremeno je porastao i uvid u kontraproduktivni karakter zloupotreba sankcija od strane države. Ugled SAD je širom sveta opao na istorijdski najnižu tačku – što je postalo tema razgovora čak i u krugovima američkih porodica. Terorističke organizacije poput Al Kaide su profitirale od metoda kojima su se Amerikanci služili u Abu Graibu i u Gvantanamu. Cenu skoro svakodnevno životom plaćaju američki vojnici u Iraku.

Amerika je doduše od 11 septembra poštedjena terorizma u svojoj zemlji, ali je utolikio češće jezivo lice teror je pokazao na drugim mestima. Amerika shodno postulatima sopstvenog Ustava i svoje istoerijske tradicije mora da se zalaže za slobodu i bude lučonoša kada je reč o ljudskim pravima. Tako nešto će biti moguće samo ukoliko u samoj Americi u ovom domenu nešto bude učinjeno. Povod za zabrinutost ne leži samo u ophodenju prema osumnjičenim teroristima, već i prema ustaljenoj praksi primene smrtne kazne i u odnosu prema izbeglicama iz Latinske Amerike. Još gore je to što Amrika odaje loš primer. Pre svega za represivne zemlje i režime širom sveta.

I Evropi se može što-šta prebaciti. Čak i zemlje poput Švedske i Holandije našle su se na udaru kritike zbog načina proterivanja izbeglica. I Nemačka savezna vlada pod kancelarom Gerhardom Šrederom kritikovana je zbog toga što je radi privrednih interesa zanemarivala je povrede ljudskih prava. Bez Amerike koja osvetljava put i Evropi teško pada vodeća uloga u domenu ljudskih prava.

Daniel Šeškevic