1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ljubav i dobro pobeđuju na 64 strane

4. jun 2011.

Za njih je potrebno izdvojiti manje od dva evra. Malog su formata, svake nedelje izlazi novo izdanje. Govorimo o vikend-romanima. Svaka sveska im 64 stranice i deo je serije sa stalnim likovima.

https://p.dw.com/p/11UBs
Ljudi vole da čitaju lako štivoFoto: picture alliance / dpa

Čitalac može biti sasvim siguran da će glavni junak preživeti sve nedaće koje stoje pred njim, da će dobro pobediti i da će zlo biti kažnjeno. Svejedno da li se radi o vesternu, ljubavnom romanu ili naučnoj fantastici.

Kritičari kažu da se radi o šundu. Činjenice govore da svake sedmice samo izdavačka kuća Bastaj-Libe proda u Nemačkoj više od 17 hiljada vikend romana. Naravno da vikend romani nisu samo nemački fenomen, ali se baš u Nemačkoj prodaju neobično dobro. Zašto vikend romani toliko privlače nemačke čitaoce?

Uvek hepiend

Lekarka na selu. Doktorka Kristina Švarc. Njeni pacijenti. Njen život. 70 izdanje: Suzane kupuje crvene ruže bez obzira što zna da će na toj hladnoći cveće preživeti samo jedan dan. Sagnute glave odlazi na groblje. Njene misli lete ka Feliksu, njenoj prvoj velikoj ljubavi. Suzane Ludvig nehotice uvuče glavu u ramena kada pomisli na veče kada su je policajci obavestili o Feliksovoj smrti.

„Doktorka na selu“ jedan je od serije vikend-romana za koje piše Johana Bureš. Najčešće jedan roman sedmično. „Sve priče žive od akcije. Neophodna je akcija, akcija i dijalog.“ Johana Bureš već 30 godina piše vikend romane i tačno zna šta urednici traže i to precizno sprovodi. Poslednji roman koji je napisala je bio kao i svi prethodni koje je ona napisala. U toj vrsti pisanja postoje tačna precizna pravila za pisanje ljubavnih romana.

„Mora postojati hepiend. Glavni junak nikada ne sme biti apsolutno negativan. Nerado se dotičemo verskih tema jer na tom planu jednostavno postoji mogućnost da se povredi veliki broj čitalaca. Inače je sve dopušteno.“

Šund literatura?

Cover Jerry Cotton
Džeri KotonFoto: Bastei Lübbe-Verlag

Svaka priča mora da ima problem i izazov. Mora se napraviti napeta atmosfera koja se posle 64 stanice razrešava. U svetu vikend romana ne postoje ironija, satira niti skrivene poruke. Ovi romani se u Nemačkoj nazivaju trivijalnom ili šund literaturom. Taj pojam datira iz 18 veka i upotrebljava se za literaturu koja dopire do velikog broja čitalaca, ne sadrži visoko intelektualne sadržaje, a pisana je jednostavnim jezikom.

„Samo u Nemačkoj su posebno izražene vrednosne razlike između visoke i prizemne literature. Reč je o vrlo interesantnom fenomenu. Od strane vodećih intelektualaca dolazile su veoma uvredljive presude o ovoj vrsti literature“, kaže etnolog Sabine Vinker Piepo. Prvi vikend-romani pojavili su se krajem 18 veka, i radilo se o velikim presavijenim listovima papira.

„Najčešće se na njima nalazila jedna slika i zatim tekst sa jednostavnim rečnikom, ograničenim motivima, kao što je i danas slučaj sa vikend-romanima“, objašnjava Piepo.

Ne čitaju samo stariji

Najveću popularnost ova vrsta literature je u Nemačkoj doživela pedesetih i šezdesetih godina XX stoleća. Izdavanje ovih romana bilo je jeftino i pružali su otklon od svakodnevnih briga i posleratne stvarnosti. Veoma uporno se do, današnjih dana, održalo klišeirano mišljenje da ovu vrstu romana čitaju neobrazovani i čitaoci starije generacije. Istraživanja pokazuju da to nije tačno. Čitalački krug je veoma raznovrstan.

„Kada je reč o hororu i naučnoj fantastici, njih čitaju sve društvene grupe, čitaoci iz različitih starosnih grupa i profesija. Vestern-romane čitaju nešto stariji čitaoci, a ljubavne romane i ‘doktorske’ romane mahom kupuje ženska populacija između 35 i 60 godina“, kaže Florijan Marcin. On je germanista i radi kao urednik vikend romana u izdavačkoj kući Bastaj Libe.

„To je zabavna literatura ali nije jeftino napravljena. U tim romanima ne možete da pišete gluposti, u nju je uloženo mnogo više rada nego što to neko misli“, tvrdi Marcin.

Ljudi žele da čitaju iluziju

Film Jerry Cotton von Cyrill Boss und Philipp Stennert Flash-Galerie
Film "Džeri Koton"Foto: 2009 Constantin Film Verleih GmbH


Ova vrsta literature čita se i u inostranstvu. Klasičan primer je kriminalistička serija Džeri Koton. Ta serija je prevođena i na kineski jezik i trenutno se prodaje u Belgiji, Češkoj, Poljskoj, Francuskoj. Nemačka važi za najvećeg izdavača vikend-romana. Lektor Florijan Marcin kaže da Nemci rado čitaju: „Verujem da ovu vrstu literature čitaju sa jedne strane ljudi koji traže kratkotrajnu zabavu, a sa druge strane znam da čitaoci krimi-romana čitaju veliki broj knjiga.“

Čitaoci koji kupe jedan vikend roman svesno kupuju sve ono što se u takvom romanu nalazi, dakle stil koji se decenijama nije menjao. Oni znaju da će agent Džeri Koton preživeti sve nedaće kao i da će se ljubavni parovi pronaći. Ako bi se dogodilo suprotno čitaoci bi bili razočarani.

„Pokušali smo da izdamo seriju koja se zvala ‘Moj brak’ i u njoj su se nalazili sadržaji koji su ličili na stvarnost, bez srećnih završetaka, sa razvodima ili tučom. Taj projekat je propao. Zaključak je, dakle, da ljudi žele da kupuju iluziju. Žele da kupe sreću. Istinu ne žele da čitaju“, kaže Jahana Bureš.

Autori: Marlis Šaum / Željka Bašić Savić
Odg. urednik: Nemanja Rujević