1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Lepenovi: odsad svako svojim putem

Saša Bojić6. maj 2015.

Jedna od glavnih tema pisanja nemačkih dnevnih listova danas (5.5.) je eskalacija sukoba između Žan-Marija Lepena, osnivača desničarske stranke Nacionalni front, i njegove kćerke Marin koja se nalazi na čelu stranke.

https://p.dw.com/p/1FKoG
Paris Kundgebung Front National Jean-Marie Le Pen
Foto: Reuters/P. Wojazer

Žan-Mari Lepen je 2. aprila u jednom televizijskom intervjuu ponovio svoju raniju tvrdnju da su gasne komore u nacističkim koncentracionim logorima bile „detalj“ istorije Drugog svetskog rata. Marin Lepen se na to distancirala od svog 86-godišnjeg oca, rekavši da u tom pitanju između njih dvoje postoje „velike razlike u mišljenjima“. Pet dana kasnije, Žan-Mari Lepen doliva ulje na vatru braneći osnivača Nacionalnog fronta maršala Petena (koji je u Drugom svetskom ratu bio jedan od visokih funkcionera Višijevog režima koji je sarađivao sa nacistima). Rekao je i da „ima razumevanja za one koji se bore protiv demokratije“.

Posle toga je Marin Lepen poručila svom ocu da se „kreće između strategije spaljene zemlje i političkog samoubistva“, te da će učiniti sve da spreči njegovu kandidaturu na regionalnim izborima koji se održavaju u decembru. Potpredsednik stranke Florijan Filipo je zapretio Lepenu izbacivanjem iz stranke. Ovaj se na to odrekao kandidature. No, prvog maja, na tradicionalnom mitingu Nacionalnog fronta, on se popeo na binu baš kada je njegova kćerka htela da započne svoj govor, podigao obe pesnice u pobedničkoj pozi i poklonio se pre nego što su ga zamolili da napusti binu. Marin Lepen je kasnije izjavila da je to bio „zlonameran čin sračunat na nipodaštavanje njene ličnosti“ – i dodala da njen otac više nema pravo da javno govori u ime stranke.

Izvršni biro Nacionalnog fronta je 4. maja suspendovalo članstvo Žan-Mari Lepena u stranci. U roku od tri meseca će najverovatnije biti izmenjen i statut partije i to tako da će ovom političaru biti oduzeta i funkcija počasnog predsednika stranke. U jednom inervjuu, njen otac je rekao da Marin Lepen nema moralne principe kakvi treba da krase predsednicu države i da joj zato ne želi uspeh na predsedničkim izborima 2017.

„Previše često je Žan-Mari Lepen svojim rasističkim i antisemitskim tiradama gurao svoju stranku u desnoekstremni ćošak“, piše tim povodom autrijski dnevnik Prese: „Previše često je on ometao delanje svoje kćerke koja želi da njihova stranka dobije moderniji i umereniji imidž. Populizam Nacionalnog fronta je ostao bez radikalne oštrice i degutantnog jezika. Politički će Marin lepen da profitira od ovog raskida...“

Dnevnik Sarbriker cajtung se slaže sa tom ocenom: „Ovaj raskid će koristiti Marin Lepen. Konzervativni birači koji su zazirali od antisemitskih i rasističkih izjava Žan-Meri Lepena, sada će glasati za Nacionalni front. Članovi stranke će slediti strategiju kćerke i okrenuti leđa ocu. Doduše, neće se promeniti mnogo toga: Nacionalni front će i sa Marin Lepen ostati ono što je bio i sa njenim ocem: nacionalistička stranka koja gaji netrpeljivost prema strancima.“

Nemački javni servis ARD piše da Žan-Mari Lepen posle ovih sukoba ni ne pomišlja na povlačenje i citira njegovu izjavu: „Poslanik sam Evropskog parlamenta, član Regionalnog saveta Azurne obale i šef tamošnjeg poslaničkog kluba. Još uvek sam počasni predsednik Nacionalnog fronta. Nisam politički penzioner i ni u kom slučaju ne nameravam da idem u penziju.“

Portal Telepolis piše: „Rukovodstvo stranke okupljeno oko Marin Lepen je očigledno ubeđeno da više ne zavisi od starih članova i kreće kursem konfrontacije. Jedna prošlonedeljna anketa potvrđuje te strateške kalkulacije. 32. odsto ispitanih je izjavilo da želi veži uticaj Marin Lepen na politička dešavanja u Francuskoj. To je za nju najbolji rezultat do sada. Žan-Mari Lepen je izgubio na popuarnosti, doduše, samo za dva procenta. Iz toga se vidi da nije isključena mogućnost unutarpartijske borbe. Ona se neće voditi samo između starih i mladih; to bi bio suviše jednostavan šablon. U Nacionalnom frontu je odomaćen reakcionarni katolicizam koji ima svoj podmladak – to su pokazali i učesnici velikih demonstracija protivi priznavanja istopolnih brakova i reforme prava o usvajanju dece.“