1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kremlj utvrđuje podelu Ukrajine

Ingo Mantojfel1. novembar 2014.

Svojom jasnom namerom da prizna izbore separatista u Donjecku i Luganjsku Kremlj učvršćuje podelu Ukrajine i uvećava opasnost od novog Hladnog rata, navodi pored ostalog Ingo Mantojfel u svom komentaru.

https://p.dw.com/p/1DfQf
Russland Flagge neben Kreml-Kirche
Foto: picture-alliance/dpa

Rusija će verovatno biti jedina važna zemlja koja će priznati tzv. izbore, koje organiziraju separatisti u Donjecku i Luganjsku, a koji su planirani za 2. novembar. Ipak Moskva će učiniti više od toga, više od priznavanja legitimiteta nove političke tvorevine.

Pre svega se može očekivati da Rusija preuzme snabdevanje ovih delova zemlje, koji su se odmetnuli od Kijeva i da tokom zime pomogne ljudima, koji su opustošeni ratom i nasiljem. To je iz humanitarnih razloga ispravno, pri čemu ne bi trebalo biti zaboravljeno da je ruska politika odlučujući faktor zbog kojeg je tamo uopšte došlo do ratnih dejstava.

Novi "zamrznuti konflikt"

Izborima u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck i Luganjsk, separatisti žele da osiguraju izvojevanu vlast. Otcepljenje od Kijeva treba da bude legalizovano, a sopstvena pregovaračka pozicija u odnosu na ukrajinsku vladu (ali i EU i SAD), trebalo bi da bude ojačana. Rezultat će biti - upravljan iz Moskve - konačni novi "zamrznuti konflikt" u istočnoj Ukrajini, kakvih je na post-sovjetskom prostoru već mnogo: do danas egzistiraju separatističke tvorevine, koje su nastale pre oko četvrt veka, u Transnjistriji, Abhaziji, Južnoj Osetiji i Nagorno-Karabahu.

Ingo Mannteufel
Ingo MannteufelFoto: DW

Za rusku politiku su takvi "zamrznuti konflikti" poznati teren i na kraju krajeva veoma dobrodošli. Jer preko tih "satelitskih" struktura moguće je u beskrajnim diplomatskim pregovorima vešto održati ruske interese.

I više od toga: Nerešeni teritorijalni konflikti sveukupno destabilizuju zemlje pogođene otjepljenjem. Moskva uz pomoć politike štapa i šargarepe može da utiče na tamošnje društveno raspoloženje i deluje na unutrašnju politiku. Moldavija i Gruzija već godinama o tome mogu da pišu romane.

Bespomoćnost u Kijevu

Ukrajinsko rukovodstvo se u ovom trenutku ne može suprotstaviti agresivnoj ruskoj politici: Kijev je u proleće bez borbe odustao od Krima. Ukrajinski pokušaj, oružjem da spreči otcepljenje Donjecka i Luganjska, propao je letos nakon teškog vojnog poraza. U Sporazumu o primirju, potpisanom u Minsku, ukrajinski predsednik Porošenko je praktično morao da prizna status kvo u istočnoj Ukrajini.

Na to ga nije prisilila samo vojna slabost. Mnogo više se Ukrajina nalazi pred velikim političkim, ekonomskim i finansijskim izazovima. Ukrajina će samo zahvaljujući međunarodnoj - govorimo pre svega evropskoj - kreditnoj pomoći biti u stanju da prikupiti milijardske sume, na koju se Kijev obavezao pri privremenom stišavanju sukoba oko snabdevanja gasa iz Rusije. Krim i istočna Ukrajina su samo dva od brojnih problema pred kojim se nalazi novo ukrajinsko vodstvo.

Odbrana od opasnosti umesto partnerstva

Baš kao i Ukrajina ni države EU, ni SAD neće priznati izbore u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck i Luganjsk. Ali oni će praktično morati da prihvate novonastale prilike na terenu. Međutim, nasuprot mogućim nadama u Kremlju, Zapad se neće ponovo vratiti svakodnevnici - kao što je to bio slučaj nakon rata u Gruziji 2008. godine.

Ukrajinska kriza i ruska politika u ovoj godini inicirale su novu epohu u evropskoj bezbednosnoj politici. Umesto partnerstva sa Rusijom sada ponovo u centar zbivanja dolazi odbrana od opasnosti. To za posledicu ima ciljano naoružanje odbrambenih kapaciteta u evropskim članicama NATO. Ruska vojna eskadrila, koja bez najave leti preko Severnog i Baltičkog mora, samo pojačava dojam da je to neophodno. Stoga bi mogla da usledi nova utrka u naoružanju.

Sada umesto poverenja vlada nepoverenje. Umesto široke saradnje između Evrope i Rusije ubuduće će postojati odnos ispunjen sankcijama i ograničenom saradnjom. Bez obzira da li je reč o trgovini, naučnoj saradnji ili astronomiji - svuda se može očekivati da će biti smanjeni kontakti. Tvrdolinijaši na obe strane će to zahtevati.

Na kraju, moralo bi se učiniti sve da ne dođe do novog Hladnog rata. Ipak postoji opasnost da ruska politika dovede do podela u Ukrajini - kao i u Nemačkoj na početku (prvog) Hladnog rata – da prouzrokuje novu konfrontaciju na liniji Istok-Zapad. Svakim danom biće sve teže da to is preči.