1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Konačno Kula Dubaija – najviša zgrada sveta!

4. januar 2010.

Danas je otvoren Burdž Dubai (Burj Dubai), arhitektonsko čudo za koje se veruje da je najveća zgrada na svetu. Konačno je objavljena i tačna visina zgrade - 828 metara! Ova zgrada je i rekorder visini bazena i džamije.

https://p.dw.com/p/LKWM
Zgrada za 320 metara viša od bivše najviše zgrade
Zgrada za 320 metara viša od bivše najviše zgradeFoto: AP

Burdž Dubai ili Kula Dubaija simbolično predstavlja vrhunac ambicija šeika Muhameda Bin Saida Al Makduma. Ovo je prvi put da je Arapski svet vratio titulu najviše svetske građevine, još od daleke 1311. godine, kada je u Engleskoj sagrađena Linkoln katedrala, koja je premašila visinu piramide u Gizi. Simbolično osvajanje sveta predvođeno je Dubaijem.

Tačna visina Burdž Dubaija objavljena je tek na otvaranju - 828 metara! Tako Kula daleko prevazilazi visinu najbližeg pratioca, zgrade Tajpeh 101 na Tajvanu, koja je visoka 508 metara. Konstrukcija zgrade je pretežno kombinacija čelika i stakla, a forma kupe odaje utisak džinovske igle koja probada pustinjsko nebo. Temperatura vazduha na poslednjem spratu oblakodera je za čak 10 stepeni Celzijusa niža od temperature u prizemlju zgrade.

Burdž Dubai ima i bazen koji se takođe nalazi na rekordnoj visini, na 76. spratu, ali i mesto za bogosluženje na kojem je predviđena džamija – na 158. spratu! Glavni inženjer projekta Vilijam Bejker objašnjava kako izgleda osnova ove građevine:

„Zgrada ima tri oslonca, tri temelja, a svaki od njih podržava druga dva. U sredini, na mestu gde se spajaju sva tri oslonca, nalaze se liftovi. Napravili smo izuzetno krutu osovina zgrade koja dodatno osigurava statiku Burdž Dubaija“.

Stanovi prodati, poslovni prostor čeka

U Kuli su bazen i džamija na najvećim visinama u svetu
U Kuli su bazen i džamija na najvećim visinama u svetuFoto: AP

Ipak, nakon recesije koja je snažno pogodila Dubai, cene nekretnina pale su za čak 50 odsto, a preambiciozni šeik Muhamed morao je da zatraži pomoć od 25 milijardi dolara od komšija iz Abu Dabija. Kritičari zbog toga kažu da je Kula Dubaija spomenik dekadi nekontrolisanih tržišnih spekulacija i verovatno poslednje što će ovaj emirat ponuditi svetu, pre nego što reši svoje unutrašnje, pre svega ekonomske probleme.

Jedna od najvećih državnih kompanija „Emar propertis“ je već zaradila oko 800 miliona evra od prodaje stanova u Burdžu koja je počela još 2004. godine. Burdž je pretežno rezidencijalna zgrada sa oko 900 stanova i 144 dupleks apartmana za čiji se enterijer pobrinuo Đorđo Armani. U zgradi se nalazi i prvi hotel koji nosi ime ovog poznatog italijanskog dizajnera. Burdž ima još i oko 92.000 kvadratnih metara poslovnog prostora, koji još nije prodat.

Inženjerski trijumf, poraz ljudskih prava i ekologije

Indijski i pakistanski radnici koji su gradili Burž plaćani po 3,5 evra dnevno
Indijski i pakistanski radnici koji su gradili Burž plaćani po 3,5 evra dnevnoFoto: picture alliance/dpa

Bez obzira na sve izazove sa kojima će se suočiti, Burdž predstavlja inženjerski trijumf! Letnje temperature od preko 50 stepeni Celzijusa, pustinjske peščane oluje i vrtoglave visine na kojima je trebalo raditi su prepreke koje su inženjeri uspešno savladali. Vilijam Bejker veruje da će obaranje ovog rekorda biti pravi izazov za stručnjake:

„Pretpostavljam da će Burdž Dubai biti najviša zgrada na svetu narednih pet godina, jer će toliko vremena biti potrebno da se sazida viša zgrada. Ali to će biti novi izazov za inženjere, jer što je zgrada viša to i konstrukcija same zgrade mora biti kreativnija“.

Grupe za borbu za ljudska prava upozoravaju da ne treba slaviti građevinu koju su sazidali robovi. Građevinski radnici, uglavnom iz Indije i Pakistana, radili su po 24 časa dnevno za dnevnicu od samo 5 dolara (3,5 evra).

Organizacije za zaštitu životne sredine takođe kritikuju potrošnju energije zgrade, za koju se pretpostavlja da će dnevno trošiti na milione litara vode koja se crpi iz mora. Dubai već drži neslavni svetski rekord u najvećoj emisiji ugljen dioksida po glavi stanovnika.

Burdž Dubai neki opisuju i kao afirmaciju moći i značaja ovog malog emirata, ali i kao simbol optimizma i vere u budućnost.

autorka: Natalija Miletić

odg. urednik: Nemanja Rujević