1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ko to koči nemački izvoz?

10. oktobar 2019.

Nemačka izvoz stagnira. Postoji mnogo uzroka za to – a postoje i stručnjaci koji smatraju da će se izvoz povećati ako se ratifikuje sporazum CETA sa Kanadom. U svemu nije bez uticaja ni izlazak Velike Britanije iz EU.

https://p.dw.com/p/3R0UL
Foto: picture-alliance/dpa/B. Wüstneck

Privreda slabi, treba li država da interveniše?

Uzrocistagnacije nemačkog izvoza su mnogostruki. Primetna je povećana nesigurnost kod srednjih i velikih preduzeća koja je kontraproduktivna za ukupan razvoj privrede. Holger Bingman, predsednik nemačkog Saveza za trgovinu na veliko, spoljnu trgovinu i uslužne delatnosti (BGA) smatra da je u čitavom svetu trenutno vidljiva eskalacija raznih problema koja je izazvala tu nesigurnost.

Jedna od njih se ogleda u problemima oko izlaska Velike Britanije iz Evropske unije. Zbog „Bregzita“ će u Nemačkoj ove godine izvozni gubici biti veći za tri i po milijarde evra nego prošle godine, kaže Bingman, i dodaje da je moguća čak i veća brojka jer su mnoge britanske firme stvarale zalihe robe koje su delom potrošene nakon što je odlučeno da se datum izlaska pomeri na 31. oktobar.

„Zatezanje“ s velikim trgovinskim sporazumima

S druge strane, izvoz Nemačke u SAD i Kinu se čak povećao, ali nesigurnost stvaraju stalne pretnje Vašingtona nekakvim novim dažbinama ili ograničenjima, što Bingman naziva „prljavom igrom“. BGA je mišljenja da je jedna od stvari koja koči izvoz i činjenica da Nemačka još nije ratifikovala sporazum CETA. Reč je o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU i Kanade. Stvar je zapela još 2016. godine kada je odlučivanje o ratifikaciji tog Sporazuma preneto na nivo pojedinih država-članica umesto da o njemu odlučuje Evropska komisija.

Holger Bingman, predsednik nemačkog Saveza za trgovinu na veliko, spoljnu trgovinu i uslužne delatnosti (BGA)
Holger Bingman: Ako se nemački izvoz ne poveća, biće to kočnica nemačkog privrednog rastaFoto: Annett Melzer

U Nemačkoj je taj Sporazum poslat na reviziju poglavlja o zaštiti investicija, i odlučeno je da će u trgovinske sporove između koncerna i država moći da se uključe i nezavisni sudovi i instanca za reviziju. Ipak, CETA u nemačkom parlamentu do danas nije ratifikovana, što BGA oštro kritikuje. Postoji i sporazum MERCOSUR-EU koji, međutim, nije odmakao dalje od faze formulisanja, i ko zna koliko će vremena proteći pre nego što se nađe u fazi ratifikacije. Sve su to smetnje koje, po mišljenju stručnjaka Saveza za trgovinu sada ozbiljno ometaju rast nemačkog izvoza.

Posebno je MERCOSUR-sporazum na meti stalnih kritika koje trenutno stižu iz Francuske i Austrije. BGA bi taj sporazum najradije potpisala odmah, jer je reč o tržištu sa 270 miliona potrošača.

Klima… nije problem?

Postoje i primedbe kakve iznose predstavnici pokreta štrajkova mladih „Petkom za budućnost“ koje predvodi švedska aktivistkinja Greta Tunberg. Oni smatraju da mora da se prekine „bajka o stalnom privrednom rastu“ koja se u suštini temelji na emitovanju štetnog ugljen-dioksida, seči šuma i drugim postupcima koji „ugrožavaju klimu“. BGA smatra da je tu u velikoj meri u pitanju cepidlačenje koje takođe ometa rast nemačkog izvoza.

-pročitajte još: Recesija u Nemačkoj – opasnost za istok Evrope?

Ako se nemački izvoz ne poveća, biće to kočnica nemačkog privrednog rasta. Holger Bingman smatra da je u takvoj situaciji loša okolnost i „velika težnja Nemaca da štede iako kamate nikada nisu bile niže. Preduzeća štede, država štedi, a mogla bi da više investira u infrastrukturu, digitalizaciju i veštačku inteligenciju“. Što stvari sa izvozom budu lošije stajale, taj oprez će biti veći, a to je sve nepotrebno, kako smatra ovaj stručnjak.

Prioritet, dakle, imaju CETA i MERCOSUR te prelaženje sa štednje na ulaganja i pre svega infrastrukturne projekte. U postupcima kao što je „Bregzit“ BGA ne vidi budućnost, posebno ne bilateralnom sklapanju sporazuma o slobodnoj trgovini kakve već ima Velika Britanija. Te sporazume je, kako podseća Bingman, Ujedinjeno Kraljevstvo do sada sklopoli samo sa sedam zemalja, i to „reda veličine od Čilea do Farskih Ostrva“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android