1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Klintonova stiže u drugačiji Beograd

10. oktobar 2010.

Poseta američke državne sekretarke Hilari Klinton je simbol podrške evroatlantskim integracijama Srbije i regiona. Srbija se sada pokazuje kao kooperativni partner u rešavanju problema Kosova, ocenjuju stručnjaci.

https://p.dw.com/p/PaZ1
Hilari Klinton
Hilari KlintonFoto: picture-alliance/ dpa

Dosta stvari se dogodilo nakon posete američkog potpredsednika Džozefa Bajdena prošle godine, kaže za Dojče Vele Ivan Vejvoda, direktor Balkanskog fonda za demokratiju. Pre svega, to se odnosi na zajedničku rezoluciju Evropske unije i Srbije oko Kosova, i na nedavne izbore u Bosni i Herecegovini. U tom smislu je poseta Hilari Klinton veoma značajna, jer ona sasvim sigurno znači podršku evroatlantskim integracijama i Srbije i regiona, kaže Vejvoda:

„Mislim da će osnovna poruka biti: SAD će podržati i biti uz Evropsku uniju u svim sledećim koracima, dok se ne dovrši nedovršeni posao na Balkanu, kako oni to kažu. Odnosno, potpuna stabilizacija, utvrđivanje temelja mira, i ulazak svih zemalja Zapadnog Balkana, dakle i Srbije, u Evropsku uniju.“

Novi imidž Beograda?

Odluka Srbije da svoju rezoluciju o Kosovu uskladi sa EU je pozdravljena u Vašingtonu, ističe za Dojče Vele spoljnopolitički komentator Dragan Bisenić. Srbija se sada u Vašingtonu vidi kao kooperativni partner u budućem dijalogu Beograda i Prištine: „Ova poseta ima za cilj najpre da podstakne taj dijalog, a drugo da dalje stabilizuje odnose u regionu. Što se Beograda tiče, Vašington će verovatno pozdraviti taj, kako je već rečeno, dobrodošao pragmatizam u stavu Beograda. Ono što još može da se očekuje to je da će ova poseta poslužiti na neki način kao pripremna poseta, ili znak ohrabrenja da će doći do susreta predsednika Srbije Borisa Tadića i predsednika SAD Baraka Obame.“

Dijalog o Kosovu vodi EU

Fokus razgovora u Beogradu će svakako biti na pitanju Kosova, smatra Ivan Vejvoda, i možemo očekivati da će Amerika i tokom ove posete pokušati da pokrene dijalog Beograda i Prištine. Iz svega što smo mogli da čujemo, ipak se može reći da će taj dijalog pre svega voditi Evropska unija, kaže Vejvoda: „Naravno, SAD će imati itekako važnu ulogu. Oni su na Kosovu jedan važan akter u svakom pogledu, i oni će svakako nastojati da pomognu Evropskoj uniji. Ne znamo tačno vidove njihovog učešća u tim pregovorima, da li će biti prisutni ili neće, ili će biti akter sa strane. Bez obzira kakva njihova formalna uloga bila, SAD će biti važan deo tog procesa.“

Priština želi glavnu ulogu SAD

Priština, sa druge strane, želi daleko veće prisustvo Amerike u predstojećem dijalogu sa Beogradom, primećuje Dragan Bisenić. Albanska strana želi da SAD budu glavne u tom procesu, jer smatraju da imaju bezrezervnu podršku Vašingtona, što je bar do sada bio slučaj, kaže Bisenić: „Međutim, to ne znači da će to uvek biti slučaj i od sada, i da će Vašington podržavati Prištinu u svakom zahtevu, čak i ako Vašington na neki način bude predstavljen u tim pregovorima. Ali, verujem da neće doći do promene stava SAD, budući da je veoma eksplicitno rečeno da će vodeću ulogu imati Evropska unija.“

Ostaće još teških pitanja

Za razliku od vremena posete Džozefa Bajdena status Kosova više nije prioritet Beograda, ocenjuje Bisenić. To otvara prostor za poboljšanje međusobnih odnosa Srbije i Amerike, ali će neka teška pitanja i dalje ostati. To se pre svega odnosi na odnos Srbije prema članstvu u NATO, i na pitanje članstva u NATO pre ulaska u Evropsku uniju, kaže Bisenić.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. urednik: Nemanja Rujević