1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Klima, iluzionisti i zaštitnici

29. novembar 2012.

Tačno pred početak Konferencije o klimi, naučnici su objavili upozorenja na opasnost od klimatske katastrofe. Neki od njih su nenamerno snabdeli argumentima i takozvane skeptike, piše magazin Fokus.

https://p.dw.com/p/16sXB
A general view shows the logo of the 18th United Nations Convention on Climate Change next to the Ministry of Environment (C) in Doha November 27, 2012. REUTERS/Fadi Al-Assaad (QATAR - Tags: POLITICS ENVIRONMENT)
Katar - DOHA 2012 UNO KlimakonferenzFoto: Reuters

Klimatski skeptici tvrde da je britanska meteorološka služba Met ofis gotovo u tajnosti postavila na internet nove podatke o klimi i to bez uobičajenih fanfara i velikih najava, piše dalje Fokus. Kritičari tvrde da takva konspirativnost ima dobar razlog. Rezultati merenja, naime, pokazuju, da se Zemlja u poslednjih 16 godina uopšte nije zagrevala. „To je zaista neprijatna istina o globalnom zagrevanju“ – napisao je tim povodom novinar Dejvid Rouz u listu Mejl on sandej. Od početka 1997. pa do avgusta 2012. nije identifikovano nikakvo povećanje prosečne globalne temperature. To znači da vrhunac, ili pauza u zagrevanju traje bar toliko koliko i period od 1980. do 1996. u kome se globalna temperatura primetno povećala. A pre toga je temperatura bila 40 godina stabilna ili u blagom opadanju. Podaci na koje se Rouz poziva potiču iz centra za istraživanje klime Hedli koji je u sastavu Met ofisa, kao i sa Odeljenja za klimatska istraživanja Univerziteta Ist anglija u Norviču.

Poništene tvrdnje o trendu zagrevanja

Prethodni set podataka (o zagrevanju), prenosi dalje Rouz, Met ofis je objavio 2011. uz veliku buku medija. Njime je bila obuhvaćena i posebno topla 2010. godina – zbog toga je sve izgledalo kao trend otopljavanja. Ali, novi podaci Met ofisa pokazuju da je 2011 – uključujući i prvih osam meseci ove godine – bila hladnija: to je poništilo tvrdnje o trendu zagrevanja. Naravno da je to bila voda na vodenicu takozvanih klimatskih skeptika – temperature ne rastu iako je emisija ugljen-dioksida 2011, bila na rekordnom nivou sa nešto manje od 34 miliona tona. Skeptici tvrde da zvanična teorija o efektu staklene bašte uopšte nije tačna, da CO2 uopšte ne izaziva taj efekat, te da su političari nekritički prihvatili zahteve mnogih klimatologa da se drastično smanji emisija CO2. Iz toga je proisteklo preterano insistiranje na obnovljivim energijama, zbog kojih je drastično poskupela struja.

Met ofis takve tvrdnje nije ostavio bez odgovora. Britanski naučnici su optužili Dejvida Rouza da širi zbunjujuće informacije. Oni prenose da se u poslednjih 140 godina Zemlja zagrejala za 0,8 stepeni. Tu je bilo više perioda u kojima je temperatura sporije rasla ili privremeno čak lako opadala. To se odnosi i na aktuelnu fazu redukovanog rasta temperature, čije trajanje od 15 godina ni u kom slučaju nije neobično. I direktor Odeljenja za klimatska istraživanja Fil Džons tvrdi da „pauza u zagrevanju“ nije statistički relevantna, jer je period od 15 godina suviše kratak za donošenje pravih zaključaka.

Thai residents carry their belongings along floods as they move to higher ground at Bangkok's Don Muang district, Thailand on Monday Oct. 31, 2011. Thailand's prime minister said Monday that she hopes the process of draining floodwater through Bangkok can be sped up now that peak high tides that saw the city's main waterway rise to record levels have passed. (ddp images/AP Photo/Aaron Favila)
Najgore poplave u Tajlandu u poslednjih 50 godina (oktobar 2011. )Foto: AP

List Štutgarter cajtung piše da klimatske promene najteže pogađaju siromašne zemlje. „Nova studija organizacije za zaštitu životne sredine i razvoj Džerman voč pokazala je da su loše posledice tih promena u 2011. godini najteže pogodile Tajland, Kambodžu i Pakistan.“ Organizacija Džerman voč je za vreme Svetske konferencije o klimi van zvaničnog programa predstavila svoj Indeks klimatskog rizika. Tu oni iznose da su određeni meteorološki fenomeni posledice klimatskih promena. Tako je, na primer, rekordno leto 2003. u Evropi verovatno bila jedna takva posledica. Inače, među deset zemalja koje su najteže pogođene takvim pojavama nalaze se i Sjedinjene Američke Države.

A list Frankfurter algemajne cajtung nas uči da „promene klime nisu izmišljotina, već realnost. Ali, zato vodeća uloga EU u suzbijanju posledica tih promena sve više liči na izmišljotinu. A da li će dobar primer Evropljana da ostavi utisak na Amerikance, Kineze i Indijce, veliko je pitanje, kao što je rekao nemački ministar za zaštitu životne sredine Altmajer. Na staru supersilu i na velike sile 21. stoleća verovatno ne može da se izvrši pritisak. One slede sopstvene prioritete – to, doduše, može da se poveže sa stabilizacijom emisije ugljen-dioksida, kao što pokazuje primer SAD, iako se broj stanovnika te zemlje stalno povećava. U međunarodnoj klimatskoj politici prisutno je mnogo iluzionista koji propagiraju nerealne ciljeve. Samo manjina sledi Protokol iz Kjota, samo manjina želi da ga se pridržava…“

Pripremio: Saša Bojić

Odg. urednica: Ivana Ivanović