1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Društvo

Karneval od milijardu evra

2. mart 2019.

U ponedeljak će na ulicama Kelna biti oko milion ljudi – to je vrhunac karnevala, a Keln je njegov epicentar. Svi oni koji zarađuju od ove zgode trljaju ruke. Karneval na zapadu Nemačke donosi obrt od oko milijardu evra.

https://p.dw.com/p/3EM0R
Köln Weiberfastnacht 2019
Foto: Reuters/W. Rattay

U Porajnju na zapadu Nemačke je u toku vrhunac tradicionalnog karnevala. Počelo je u Ženski četvrtak, tačno u 11 sati i 11 minuta, a velike karnevalske povorke preplaviće Keln, Diseldorf, Bon, Majnc i druge gradove na Ružičasti ponedeljak (4. mart). Kraj je zatim u Pepeljastu sredu, kada se na ulicama još vide samo ostaci karnevala: smeće, krhotine staklenih flaša i povraćka koju su ostavili pripiti maskirani karnevalisti.

Međutim, od kada do kada karneval zvanično traje odlučio je sada kelnski Sud za rad. Povod za ovu odluku je bila tužba jedne konobarice: ona je tražila da joj poslodavac u preporuci jasno napiše da je radila u „karnevalskom periodu“ – jer snabdevati ljude pićem tokom Karnevala nije mala stvar i zvuči kao dobra preporuka za sledećeg poslodavca.

No poslodavac je odbio, tvrdeći da je ona radila u petak i subotu, a da su karnevalski dani samo Ženski četvrtak, te onda Ružičasti ponedeljak i Pepeljasta sreda. Sud je ipak konobarici dao za pravo. Možda su samo pobrojana tri dana „karnevalski dani“, ali i vikend između njih spada u „karnevalski period“. Dakle karneval u Kelnu traje od četvrtka do srede – tačno 132 sata i 49 minuta.

Konkurencija sve veća

U karnevalskoj sedmici se napravi promet koji je odavno prekoračio granicu od milijardu evra. To jasno prikazuju brojke iz Diseldorfa. Tamo je Komitet za karneval prošle sedmice objavio da u tradicionalnoj karnevalskoj paradi u ovom gradu učestvuje oko 8.700 karnevalista sa 124 vozila i 24 muzičke grupe. Očekuje se da će tu paradu pratiti više stotina hiljada ljudi. A te brojke nisu ni blizu onih u Kelnu, gde je epicentar proslave.

Na njemačkoj televiziji RTL2 prikazuje se serija „Gajsenovi“ u kojoj jedan bračni par milionera pokazuje kako stvari mogu krenuti loše ako ne znate gde sa svojim novcem. Novinska agencija dpa je saznala kakve veze to ima sa karnevalom. Osim činjenice da televizijski milioneri izgledaju kao da su stalno maskirani, ovaj par novac zarađuje karnevalom.

Köln Weiberfastnacht 2019
Foto: picture-alliance/dpa/O. Berg

Novinari ove novinske agencije su, naime, posetili rođaka televizijske zvezde: Herberta Gajsa, vlasnika prodavnice karnevalskih kostima „Dajters“ koja ima brojne poslovnice. Herbert Gajs ne izgleda kao da je maskiran. „Ne ide da se dolazi u kancelariju u kostimu“, kaže on. Herbert nosi kravatu, a kosa mu je uredno počešljana.

U „Dajtersu“ možete da odaberete kostim pirata, princeze, klovna, kauboja ili nečeg potpuno drugačijeg. Prema sopstvenoj reklami, „Dajters“ je „najveća karnevalska robna kuća na svetu“. Do sada, kompanija ima 26 poslovnica širom Nemačke, takođe i u gradovima gde karneval nije baš u centru pažnje, kao što su Berlin, Štutgart ili Frankfurt. Uostalom, i „Berlinci su sada malo naučili kako se slavi karneval“, kaže Gajs.

Ova porodična kompanija osnovana još 1921. godine je u karnevalskoj sezoni 2017/18 ostvarila zaradu od iznosu od 30 miliona evra. Pet godina pre toga je prodaja iznosila 13 miliona evra. Kompanija ima oko 300 stalno zaposlenih i oko 400 sezonskih radnika.

Među njihovim konkurentima je firma „Karnevalsvirts“ iz Virselena kod Ahena. Iz ove kompanije sa oko 40 zaposlenih (2017) nisu želeli da odgovaraju na upite novinara, ali oni svoj posao takođe šire: nedavno je otvorena nova prodavnica u centru Kelna, a ukupno ima devet prodajnih mesta.

Gastronomija donosi najviše

Michael Hiter iz Instituta njemačke ekonomije u Kelnu smatra da karnevalska industrija, uključujući i trgovce kostima, ima jako dobru perspektivu. „Karneval je biznis koji trenutno cveta“, kaže ovaj profesor. Procenjuje da je promet za vreme karnevala u Kelnu i Diseldorfu vredan oko milijardu evra.

Osim toga, Roman fon der Više iz firme „Diseldorf Marketing“ ukazuje na važnost turizma za vreme karnevala, bilo da dolaze kao dnevni posetioci ili su rezervisali hotelski smeštaj. Osim toga, karnevalska parada na Ružičasti ponedeljak je, kaže, vrlo važna za ugled grada.

Karneval Weiberfastnacht Köln Düsseldorf Mühlheim
Foto: picture-alliance/dpa/R. Vennenvernd

Samo u Kelnu karnevalska zarada se, prema studiji koju je prošlog ponedeljka predstavila konsultantska kompanija „Boston konsalting grup“,  povećala u poslednjih deset godina za 29 odsto i sada iznosi skoro 600 miliona evra.

Prema ovoj studiji, najveći deo zarade donosi ugostiteljski sektor sa 257 miliona evra. Na kostime se potroši 110 miliona evra. Hoteli takođe imaju koristi jer više ljudi putuje u Keln nego ranije. Osim toga, karte za karnevalske sesije postale su skuplje.

Ove godine u trendu: Flower Power

Tržišni lider za kostime „Dajters“ je zaradu uglavnom bazirao na karnevalu, ali danas se ljudi prerušavaju i za druge prilike: reklamiraju se i proizvodi za Noć veštica, Oktoberfest ili tematske zabave.

Postoji još jedno pitanje na koje treba odgovoriti: Koji trend dominira ove godine: princeza ili pankerka, gusar ili policajac? Tu se ponovo pojavljuju bogati televizijski rođaci Herberta Gajsa: trend ove godine je odeća hipika iz razdoblja Flower Power i ona pod nazivom „Bad Taste“. To su šuškavci i trenerke koje podsećaju na osamdesete – baš onakve kakve su u Srbiji nosili dizelaši i kriminalci devedesetih.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android