1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kancelarki vezane ruke

1. mart 2013.

Za vladu kancelarke Angele Merkel naredni meseci mogli bi da budu problematični. Ovog petka (1.3.) Bundesrat prvi put zaseda u novom sazivu u kome opozicija ima većinu. Bundesrat može da blokira neke vladine zakone.

https://p.dw.com/p/17oSm
Foto: dapd

Bundesrat, odnosno Veće saveznih nemačkih pokrajina, sve više postaje problem za kancelarku Angelu Merkel. Većina koju su u tom Veću imali vladajući demohrišćani i liberali topi se još od 2010. Predstavnici nemačkih pokrajina imaju priliku da u Bundesratu još jednom glasaju o svim zakonima koji se tiču nadležnosti na nivou tih pokrajina.

Tako je vlada već duže vreme bila u poziciji da o raznim pitanjima mora da postiže kompromise sa opozicijom. U međuvremenu, vlada je pokušala da se iz te situacije izvuče koristeći pravne trikove, i to tako što je za pojedine zakone tvrdila da za njihovo usvajanje nije potrebna saglasnost Bundesrata. Međutim, nakon izbora u Donjoj Saksoniji, u januaru 2013, i sa tim je gotovo. Opozicija je definitivno preuzela kontrolu nad Većem saveznih pokrajina. Socijaldemokrate, zeleni i levica imaju 36 od 69 mesta.

Moguća potpuna blokada zakona

Na taj način, opozicija može da u potpunosti zaustavi sve zakone koje predloži vlada, a za čije usvajanje je potrebna podrška Bundesrata. Opozicija te predloge može da pošalje i u Veće za posredovanje, koje onda pokušava da usaglasi tekst zakona koji bi bio prihvaćen i u Bundesratu i u Bundestagu – nemačkom parlamentu. A taj proces može da se razvuče i do predstojećih izbora.

Bundesrat, doduše, ne može uvek da se posmatra samo kroz vizuru stranačkih lidera. Premeri saveznih pokrajina koji u njemu sede, ponekad odlučuju u skladu sa interesima sopstvene pokrajina, a ne po diktatu stranačkih centrala u Berlinu. Međutim, teško je poverovati da će do toga doći u vreme predizborne kampanje.

infografik Sitzverteilung Bundesrat

Aktivno kreiranje politike

Bundesrat nije pogodan samo za blokade. Ovo telo može i samo da predlaže određene zakone. U narednim mesecima opozicija tako namerava da pripremi teren za novu crveno-zelenu vladu (SPD i zeleni), kojoj se nadaju.

Tako bi u proceduru trebalo da se stave zakoni o minimalnoj nadnici, o izjednačavanju poreskih obaveza homoseksualnih i heteroseksualnih parova, o dvostrukom državljanstvu za decu stranaca rođenu u Nemačkoj. Socijaldemokrate i zeleni žele i zakon koji predviđa oduzimanje licenci za rad bankama koje omogućavaju poreske prevare. Od vlade se traži da ukine sporni zakon o naknadi za roditelje koji svoju decu ne šalju u obdanište.

Bundestag može, doduše, da odbaci sve te predloge, ali opozicija šalje signal biračima: ukoliko nas podržite na predstojećim izborima, svi ti zakoni bi mogli vrlo brzo da postanu realnost.

Jedno je sigurno: ako SPD i zeleni zaista pobede na izborima, onda bi vlada izazivača kancelarke, Pera Štajnbrika, mogla bar godinu dana da računa sa većinom i u Bundesratu i u Bundestagu. Tek 2014. se, naime, održavaju izbori u Brandenburgu čiji ishod bi mogao da promeni odnos snaga u Veću saveznih pokrajina.

Autori: Bernd Gresler / Azer Slanjankić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković