1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kakvim oružjem Sirija stvarno raspolaže?

30. jul 2012.

Od kako je sirijski predsednik deo oružja iz hemijskog arsenala prebacio iz jednog depoa na nepoznato mesto, međunarodna zajednica strahuje da bi ono moglo biti upotrebljeno ili da bi moglo pasti u ruke terorista.

https://p.dw.com/p/15gYP
Hemijsko oružjeFoto: AP

Pre nekoliko dana zapadne tajne službe su ukazale na izmeštanje hemijskog oružja. Asadova vojska je deo hemijskog oružja iz vojnog depoa prebacila na drugo mesto. Pitanje koje se nametnulo nakon objavljivanja ove informacije glasi: da li se Asad sprema za napad ili oružje želi da prebaci na bezbednije mesto? Nakon toga je sirijsko Ministarstvo spoljnjih poslova saopštilo da nema nameru da koristiti hemijsko oružje protiv vlastitog stanovništva, već samo u slučaju vojne akcije na Siriju iz inostranstva.

Analitičarka za strateška pitanja pri londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije, Dina Esfendiari, kaže da je pod znakom pitanja da li Asad ozbiljno razmišlja o upotrebi ovog oružja. "S vojne tačne gledišta upotreba ovog oružja samo delimično ima smisla. To oružje je teško koristiti, ono ne pogađa cilj precizno i zavisno je od spoljnih faktora kao što su vetar i prostorni uslovi. Pravi smisao korišćenja ovog oružja je zapravo nešto drugo: Ono je pogodno kao oružje teroristima. Moguće ga je koristiti u gusto naseljenom prostoru kako bi se raširio strah među stanovništvom. U tom pogledu moglo bi biti korisno."

Velike investicije u hemijsko oružje

Sirija poseduje hemijsko oružje od 70-tih godina. Zemlja je počela da razvija program hemijskog naoružanja od rata protiv Izraela 1973. godine, ali ga nikada nije upotrebila. Sirija je od svog saveznika Egipta dobila artiljerijsku municiju koju je moguće napuniti i hemijskim supstancama. Od tada je Sirija uz pomoć Sovjetskog saveza i kasnije Irana, počela da se angažuje na razvoju ove vrste naoružanja.

Danas je Sirija u poziciji da proizvede više stotina tona hemijskog materijala u vojne svrhe. Poznato je da postoje četiri lokacije u zemlji u kojima se razvija ovaj program - Damask, Alepo, Homs i Hama. Sumnja se međutim da postoji više mesta, mada su ona vrlo mala i shodno tome teško ih je otkriti. Sumnja se takođe da sirijska vojska raspolaže i sovjetskim raketama tima Skad i SS-21, kao i drugim tipovima raketa na čije se bojeve glave može montirati hemijsko oružje. Rakete imaju domet do 600 kilometara.

Strah Sirijaca

Syrien - Schiitischer Wallfahrtsort Sayyida Zainab
SirijaFoto: picture alliance/ZB

Esfendiari kaže da zapadne tajne službe jednim delom imaju uvida u sirijski hemijski program, ali ipak ne u celosti. Ona naglašava da je vrlo teško zaštititi stanovništvo od upotrebe ovog oružja i sprečiti terorističke grupe da dođu u njegov posed.

Šlomo Brom, analitičar sa Instituta za nacionalne bezbednosne studije iz Tel Aviva smatra da, u slučaju upotrebe hemijskog oružja, međunarodna zajednica ne bi mogla puno toga da učini. "Nemoguće je zahtevati sveobuhvatnu kontrolu ovog oružja kada je ono uskladišteno na različitim mestima. Osim toga, ono je sada verovatno raspoređeno u različite bunkere. Dakle kako bi bili sigurni da je kompletno oružje uništeno, neophodno je uništiti cele bunkere. A to nije sasvim jednostavno."

Sirijci strahuju i zbog toga što nije isključeno da bi Asad ovo oružje mogao da uporebi u slučaju poraza. Njihov predsednik očigledno ne preza ni od čega, u to su građani Sirije mogli da se uvere poslednjih nekoliko meseci.

Autori: Kersten Knip / Darko Janjević
Odg. urednik: Jakov Leon

Irak Chemiewaffen Massenvernichtungswaffen US-Militär
Hemijsko oružjeFoto: AP