1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako zatvoriti Gvantanamo?

Jens Borčers23. januar 2009.

Odluka Baraka Obame o zatvaranju Gvantanama tek je prvi korak u dugom i komplikovnom procesu odlučivanja o sudbini 250 zatvorenika. Obama bi sada mogao da naiđe na pravno „minsko polje“.

https://p.dw.com/p/Gegi
Obama je potpisao odluku o zatvaranju Gvantanama. Šta sad?
Obama je potpisao odluku o zatvaranju Gvantanama. Šta sad?Foto: picture alliance / landov

120 dana je vreme za koje bi Barak Obama i njegovi savetnici trebalo da reše problem zvani Gvantanamo. „Specijalni sudski procesi pred vojnom komisijom veoma su sporni“, smatra major David Frakt, vojni advokat koji je po nalogu američkog ministarstva odbrane branio zatvorenike u Gvantanamu.

„Radi se o nefer i izmanipulisanom sistemu. Vojni tužilac u procesu protiv mog branjenika Muhameda Džavada molio je za njegov premeštaj jer više nije mogao da radi taj posao bez proverljivih dokaza.“

U zatvoru u Gvantanamu nalazi se 245 zatvorenika
U zatvoru u Gvantanamu nalazi se 245 zatvorenikaFoto: AP

Ko da im sudi?

Sve više vojnih advokata, koji rade kao oficiri u Pentagonu, traži raspuštanje vojne komisije. Predsednika Barak Obama predizborna obećanja počeo je da sprovodi u dela i sada se postavlja pitanje pronalaska alternativnog rešenja. Od 245 zatvorenika, proces bi trebalo da bude vođen za njih više od 70. Ali pred kojim sudom?

Sara Mendelson, ekspert iz centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu kaže da bi to trebalo da bude pred „sasvim normalnim sudovima u SAD“. Ona se poziva na činjenice, da su pred vojnom komisijom do sada osuđene samo tri osobe.

„U američkom pravosudnom sistemu od 2001. godine izrečeno je 145 presuda koje su u vezi sa međunarodnim terorizmom. Zato mogu slobodno da kaže da kazneni sudovi imaju bolji bilans.“

To međutim, to nije nimalo jednostavno rešenje. Mendelsonova kaže da u mnogim slučajevima zatvorenika iz Gvantanama nedostaje dokazni materijal. Ono što postoji nisu dokazi, nego rezultati istraga prilikom kojih su primenjivane metode mučenja“, kaže ekspert iz centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu.

Gde sa njima?

Ameriöki vojnik u Gvantanamu stavlja sliku novog predsednika
Ameriöki vojnik u Gvantanamu stavlja sliku novog predsednikaFoto: picture-alliance/ dpa

Osim toga, postoji još problematičnih slučajeva. Grupa od oko 135 zatvorenika trebalo bi da bude puštena na slobodu, ali Bušova vlada nije znala gde bi s njima. Zemlje iz kojih dolaze odbile su njihovo prihvatanje, a alternativno rešenje jeste da ostanu i dalje da žive u SAD, što je politički veoma škakljivo.

Bušova vlada je godinama uporno ponavljala da se u Gvantanamu nalaze „najgori među najgorima“. Pod tim okolnostima sada je veoma teško reći: dajemo vam azil u SAD. To je sporno i u samom kabinetu Baraka Obame. Robert Gejts, ministar odbrane kaže:

„Nisam advokat, ali mislim da nam treba zakon koji će zatvorenicima iz Gvantanama ponuditi azil u SAD.“

Sam predsednik Obama još nije rekao kako će sve to biti rešeno, ali je ipak čvrsto rešio:

„Zatvor Gvantanamo na Kubi će biti zatvoren, najkasnije u roku od godinu dana.“

Osim toga, Obama je naredio da se prekine sa nasilnim tehnikama saslušavanja osumnjičenih za terorizam:

„Za vreme moje vlade, više neće biti zlostavljanja.“