1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Josipović: Odnosi sa Srbijom sve bolji

21. januar 2011.

Poseta Ive Josipovića Nemačkoj prolazi u znaku najviših mera bezbednosti zbog bombe i pretećeg pisma koji su stigli u hrvatsku ambasadu u Berlinu. Josipović je govorio o pretnjama, ali i Titu, odnosima sa Srbijom…

https://p.dw.com/p/Qu4r
Josipovći i Tadić
Josipovći i TadićFoto: Dinko Gruhonjic

Bombaška pretnja je izraz jednog ekstremizma koji nema ozbiljno uporište u Hrvatskoj, a ni među hrvatskim iseljeništvom u Nemačkoj, izjavio je hrvatski predsednik Ivo Josipović. Ocenio je da su Njemačka i Hrvatska sigurne zemlje. „Nisam to lično doživeo, to sam shvatio u prvom redu kao napad na demokratiju. Demokratija podrazumijeva da imate celi spektar političkog mišljenja, naravno i onih suprotnih mojima, ali zasigurno niko razuman ne podržava slanje bombi.“

Tito je deo naše hrvatske prošlosti

Protiv oduzimanja ordenja Titu
Protiv oduzimanja ordenja TituFoto: picture-alliance / dpa/dpaweb

Nakon dvodnevne posete Berlinu, Josipović u petak završava svoj boravak u Nemačkoj prisustvom na nemačko-hrvatskom privrednom forumu u Majncu. Međutim, i u Majncu ga čeka bura. Naime, Hrvatska čista stranka prava najavila je demonstracije protiv Josipovića ispred hrvatskog konzulata u Majncu, i to zbog navodnih agenata Udbe koje, kako smatraju Čisti pravaši, hrvatska država i danas štiti od krivičnog gonjenja.

Hrvatski pravaši Josipovića, istovremeno, pozivaju i da im se pridruži u zahtevu da nemačke vlasti Josipu Brozu posthumno oduzmu Savezni orden za zasluge, koji mu je dodeljen sedamdesetih godina. „Protest je sasvim legitiman, i neka ljudi demonstriraju, ja im se u tome neću pridružiti. Istoriju ličnosti treba gledati u kontekstu sa svim njihovim dobrim i lošim stranama. Josip Broz Tito je deo naše istorije i bio je zaslužan kao vođa antifašističkog pokreta. Prema tome, ne mislim da bi mu trebalo oduzeti odličje.“

Napreduje rešavanje problema sa Srbijom

U Josipovićevom razgovoru sa nemačkim kolegom, predsednikom Kristijanom Vulfom, kancelarkom Angelom Merkel i predsednikom Bundestaga Norbertom Lamertom, pored hrvatskog pristupanja Evropskoj uniji, druga važna tema bila je regionalna saradnja.

Die Staatschefs Serbiens und Kroatiens Boris Tadic und Ivo Josipovic in Subotica Flash-Galerie
Foto: Dinko Gruhonjic

Dok Hrvatska sa Crnom Gorom skoro i da više nema otvorenih pitanja, počelo je rešavanje nagomilanih problema sa Srbijom, ocenjuje Josipović. Problemi su brojni i teški, kaže, od nestalih osoba, imovinskih pitanja, izbeglica pa do granične podele. „Ima jako dobrih pozitivnih signala, ne samo onih simbolične naravi, kako smo to videli u Vukovaru, na Ovčari, nego i praktičnih. Saradnja policije i pravosuđa je izuzetna, polako oživljava i privredna saradnja, tako da sam optimističan.“

Ne mešamo se u uređenje BiH

Predsednik Josipović je naglasio da je Bosna i Hercegovina najvažniji hrvatski sused zbog najveće granice i najdubljih istorijskih korenja. Vidi je kao suverenu državu koja sama mora da reši svoje probleme.

„Koliko će biti entiteta i kakvi će oni biti, to je zaista stvar tri naroda u Bosni i Hercegovini. To bi trebalo da bude potpuno svejedno, nije moje da govorim o unutrašnjem uređenju Bosne i Hercegovine. Jedino, očekujem da, kakvo god bilo, sva tri naroda budu jednakopravna.“

Nemački zvaničnici u Berlinu su javno pohvalili hrvatske napore u ispunjavanju preostalih uslova za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Predsedniku Ivi Josipoviću su dali podršku i obećali dalju pomoć Nemačke za politiku pomirenja koju vodi prema susednim državama.

Autorka: Selma Filipović, Berlin

Odg. urednik: Nemanja Rujević