1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Izolacija SAD i šanse za Kinu

25. januar 2017.

Štampa na nemačkom komentariše i analizira povlačenje SAD iz pregovora o Sporazumu o transpacifičkom partnerstvu TPP. Predsednik SAD Donald Tramp je tom odlukom ispunio važno predzborno obećanje i mnoge – naljutio.

https://p.dw.com/p/2WMQH
USA steigen aus Transpazifik-Handelsabkommen aus
Foto: Reuters/K. Lamarque

„Peking se zadovoljno smejulji“, piše Noje cirher cajtung povodom odluke predsednika SAD Donalda Trampa da okonča učešće svoje zemlje u Sporazumu o transpacifičkom partnerstvu TPP: „Jeste da se iz Pekinga ne čuju trijumfalni pokliči, ali su kineski vlastodršci svesni šanse koje nudi povlačenje Vašingtona. To je kineski predsednik Si Đinping već između redova nagovestio na Svetskom privrednom forumu u Davosu. Šef kineske države i Partije je odbacio sva protekcionistička razmišljanja i založio se za dalje otvaranje tržišta.“

„S onu stranu svih diskusija o slobodnoj trgovini, uticaj Kine u Aziji će povlačenjem SAD iz transpacifičkog partnerstva i dalje da se povećava. Trampova odlouka je u suprotnosti sa strategijom njegovog prethodnika Baraka Obame koji je želeo da pojača prisustvo SAD u Aziji kako bi stvorio ekonomsku i geopolitičku ravnotežu Kini. Bar u naredne četiri godine, ta strategija neće biti aktuelna. Trampov potez bi, osim toga, mogao da naškodi imidžu SAD u regionu. I dok rastu brige azijskih saveznika Vašingtona – zbog kineske prevlasti – Peking se, i pored svih rezervi prema protekcionizmu, zadovoljno smejulji“, piše švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung.

I informativni portal NTV tako vidi situaciju. „Promena kursa SAD će učiniti Kinu velikom“, naslov je analize u kojoj piše da je „trgovinsko-politička poruka novog predsednika SAD jasna: protekcionizam umesto slobodne trgovine […] Ono sa čime Tramp nije računao jeste da bi drugi učesnici mogli da formiraju saveze – i to u konstelaciji koja bi mogla da ojača njegovog najvećeg takmaca – Kinu. Trampov prethodnik Obama je sporazum TPP izdejstvovao u višegodišnjim pregovorima sa Australijom, Brunejem, Čileom, Japanom, Kanadom, Malezijom, Meksikom, Novim Zelandom, Peruom, Singapurom i Vijetnamom“.

„Sporazum je trebalo da stupi na snagu 2018. Japan je jedina zemlja koja ga je do sada ratifikovala. Sporazum je u očima njegovih pristalica bio veliki uspeh. Pobrojane zemlje zajedno nose 40 odsto svetskog bruto društvenog proizvoda. TPP je pojednostavio mnoge različite standarde zemalja-članica  - u to spadaju zaštita životne sredine, prava zaposlenih i zaštita za određene industrije. Kina je bila isključena iz svega od samog početka. Partneri u TPP su želeli da zajedno stvore protivtežu najvećoj trgovinskoj naciji u Aziji. Cilj je bio stvaranje velikog zajedničkog tržišta po uzoru na EU – sa 800 miliona građana, što je dvostruko više nego što ima EU.“

„Izolacijom SAD se i za Evropu otvaraju nove šanse u Aziji. Evropska komisija smatra da će do 2050. godine srednji sloj širom sveta da se poveća – i to za milione ljudi – što znači da će se povećati i potražnja za kvalitetnim proizvodima iz Evrope. Tu su u fokusu pre svega zemlja kao što su Vijetnam, Malezija ili Indonezija. I Japan bi mogao da dobije važniju ulogu. Kina je već sada najvažniji trgovinski partner EU u Aziji. Ako se SAD trgovinsko-politički povuku iz tog regiona, Evropa bi mogla da uskoči u tako nastalu prazninu“, piše NTV.

„Prazninu“ koja će nastati u Istočnoj Aziji vidi i dnevnik Cajt onlajn, ali smatra da bi ta praznina „mogla biti popunjena ratnim brodovima“. „Ono što se ne primećuje jeste da je TPP ionako morao da prođe Kongres SAD a to ne bi uspelo, kao što je to već napisao Vašington post. Ne mali broj poslanika – pa i demokratskih – ga odbacuje.“

„Ali, sada je jasno da grub ton spram Pekinga iz Trampove predizborne kampanje neće biti ublažen. Američka administracija očigledno želi da se nekako „zakači“ sa Kinom. Pre svega zbog kineskog vojnog širenja u Južnokineskom moru, gde se koralni grebeni i peščani sprudovi šire nasipanjem građe i tako se na veštačkim ostrvima formiraju vojne baze. Trampov ministar spoljnih poslova Reks Tilerson je već rekao da SAD to neće prihvatiti – što, u krajnjem izvodu, znači upotrebu vojne sile.“

A dnevnik Handelsblat se posebno bavi Australijom koja sada hoće da „spasava TPP“. „Premijer Malkolm Ternbul je rekao da je njegova vlada u aktivnim diskusijama sa drugim zemljama TPP, među njima sa Novim Zelandom, Japanom i Singapurom. Odluka novog predsednika SAD koji je tako ispunio svoje predizborno obećanje, po rečima Ternbula nije samo negativna, već nudi i šanse da se TPP dalje razvija bez SAD. Ternbul je uveren da sigurno postoji mogućnost da Kina pristupi TPP.“

„Komentatori nisu baš sigurni da će australsko rukovodstvo pridobiti građane za svoj koncept. Iako je Australija učestvovala u razradi TPP, ta zemlja je dosad minimalno profitirala od olakšane trgovine. To je zaključak jedne studije Svetske banke […] Čak i kada bi mogao da bude razrađen novi sporazum, velika je mogućnost da on ne prođe u australskom parlamentu. Prema dosadašnjem nacrtu, australskim preduzimačima preti gubitak autorskih prava; osim toga, strane firme bi imale pravo da tuže vladu ukoliko zakoni u toj državi imaju loše posledice po dobit.“