1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Izlazak generala bez generalskog čina

25. novembar 2011.

Samo devet dana pre parlamentarnih izbora, iz hrvatskih zatvora izlaze tri vrlo važna zatvorenika čija će imena biti upisana u hrvatskoj postkomunističkoj istoriji. Ali, njihove su životne priče potpuno različite.

https://p.dw.com/p/13Gvb
Zagreb - Protesti podrške ratnih vojnih veterana osuđenom generalu Mirku Norcu
Zagreb - Protesti podrške ratnih vojnih veterana osuđenom generalu Mirku NorcuFoto: DW

Prema odluci Komisije za uslovno otpuštanje hrvatskog Ministarstva pravosuđa, nakon izdržavanja dve trećine zatvorske kazne, na slobodu izlaze Mirko Norac, Hrvoje Petrač i Leon Sulić. Prvi od njih je bivši general Domovinskog rata, koji je u zatvoru od marta 2001. godine. Norac (44) je u hrvatskoj javnosti doživljen kao ratni heroj, uprkos činjenici da je za ratne zločine nad civilima na gospićkom području osuđen na 12 godina, a za zločine u Medačkom džepu na šest godina zatvora.

Nakon pravosnažnosti druge presude, Vrhovni sud mu je odredio jedinstvenu kaznu od 15 godina zatvora koju je, čini se, dobro iskoristio. Naime, Norac je jedan od retkih hrvatskih zatvorenika koji je iza rešetaka uspeo da završi fakultet, pronađe suprugu, oženi se i postane otac. Ali, ipak, prošle godine ostao je bez generalskog čina.

Norac nije zvezda poput Gotovine

Iako je bilo za očekivati da će Norčev izlazak iz zatvora u izborne svrhe da iskoriste desno orijentisane stranke, uključujući i vladajući HDZ, bivši general jasno je dao do znanja da ne želi svečani doček u rodnom Otoku kraj Sinja.

Politički analitičar i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski za Dojče vele tvrdi da Norčevo puštanje na slobodu ionako ne može da utiče na rezultat parlamentarnih izbora. Puhovski smatra da su izbori u suštini već odlučeni, a sam Norac imao je ulogu vezanu uz jednu lokalnu sredinu i nije uspeo da se nametne kao nacionalna figura reda Ante Gotovine kojem se sudi na Haškom sudu.

„Za mnoge ljude u Hrvatskoj Norac je general Hrvatske vojske koji nije imao imidž kao neki drugi hrvatski generali jer su mu nedostajali šarm, vojni rezultati, obrazovanje i govorničke sposobnosti. Osim toga, on je za mnoge ljude u Hrvatskoj simbol sramote Hrvatske vojske jer je on jedini visoki oficir među svim zaraćenim stranama koji je osuđen ne samo po komandnoj odgovornosti, već za neposredno svojeručno ubijanje civila“, kaže profesor Puhovski.

General Mirko Norac
General Mirko NoracFoto: AP

Građani uz Norca, razočarani današnjom Hrvatskom

Ali, iako će se možda deo intelektualaca složiti sa Puhovskim, obični građani s kojima smo razgovarali na zagrebačkim ulicama ne dele u potpunosti njegovo mišljenje. Mira, 63-godišnja penzionerka koja je rat provela upravo na ličkom ratištu, kaže da su joj osećanja pomešana i da bi prvenstveno trebalo da odgovara onaj koji je tada 24-godišnjeg Norca postavio za komandanta. Pri tom, smatra, ne treba zaboraviti „specifičnosti ličkog ratišta“.

Matija, 40-godišnji Zagrepčanin je nezaposleni veteran poslednjeg rata koji tvrdi da je i sam, zajedno s Norcem, nasamaren. On kaže da, niti se on borio, niti je Norac trebalo da robija za „ovakvu Hrvatsku utopljenu u korupciji i kriminalu“. Katarina, 37-godišnja profesorka kaže da je raduje to što će Norac po prvi put imati prilike za normalan život, ali dodaje da je umorna od priča o ratnim zločinima i suđenjima. Pogotovo u vreme opšte apatije i čekanja najcrnjeg ekonomskog scenarija na koji, zaključuje, ni parlamentarni izbori ne mogu da utiču.

Uz sve to, ne može a da se ne primeti da mlađe generacije malo toga znaju o Domovinskom ratu. Za Norca su čuli, misle da je heroj, ali ništa ne znaju o njegovom ratnom putu, a još manje o presudama koje su mu izrečene. „Ne zanima nas politika“, nedvosmisleno poručuju hrvatski srednjoškolci i studenti.

Puhovski: Norac nikada nije uspeo da se nametne kao nacionalna figura reda Ante Gotovine
Puhovski: Norac nikada nije uspeo da se nametne kao nacionalna figura reda Ante GotovineFoto: AP

Na slobodu izlazi i Sanaderov neprijatelj

Nasuprot opisanog slučaja, hrvatska javnost bez simpatija gleda na izlazak na slobodu Hrvoja Petrača, čoveka koji je godinu dana bežao pred Hrvatskim pravosuđem, a osuđen je na sedam i po godina zatvora zbog otmice sina bivšeg generala Vladimira Zagorca koji takođe broji dane iza zatvorskih rešetaka. Petrač je osuđen i zbog iznude od preduzetnika Miroslava Matkuna. Javnost je sa zanimanjem pratila njegove zatvoreničke dane, a mediji su izveštavali o brojnim pogodnostima koje je uživao iza rešetaka, uključujući lečenje u banjama, brojne „slobodne dane“, telefonske razgovore i posete mimo pravilnika.

Ipak, ostaće zapamćen po izjavi koju je uputio bivšem premijeru Ivi Sanaderu u vreme dok su ga privodili grčki policajci. „Želeo bih svom premijeru Smranaderu da poželim mnogo, mnogo sreće u njegovom političkom samoubistvu“, izjavio je tada Petrač što su mnogi shvatili kao mafijašku pretnju tadašnjem premijeru koji je danas i sam u zatvoru i to zbog optužbi za ratno profiterstvo i primanje mita.

Zaboravljen u moru slučajeva korupcije

Zajedno sa Norcem i Petračom, na slobodu izlazi i Leon Sulić čija se priča „izgubila“ u brojnim hrvatskim slučajevima korupcije. On je 2007. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog privrednog kriminala u „Croatiabusu“, ali Vrhovni sud je kaznu ublažio na pet godina. Taj slučaj je težak 15,5 milijuna kuna, a ove godine mu je izrečena i nepravosnažna presuda od dve godine zatvora i to zbog toga jer se domogao stana vrednog gotovo 600.000 kuna i to na štetu već spomenutog „Croatiabusa“.

Petrač i Sulić u ovom trenutku nemaju značaj u Hrvatskom društvu, iako su nekada bili na ivici političkog uticaja, komentariše za Dojče vele Žarko Puhovski. „Ljudi na koje su oni nekada imali uticaj više nisu nosioci političkih funkcija tako da oni sada ostaju zatvoreni u prostorima crnih hronika i ne mogu da utiču na politiku“, zaključuje naš sagovornik.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb
Odgovorni urednik: Ivan Đerković