1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Izbori u senci ubistva

28. februar 2020.

U Slovačkoj se u subotu (29.2.) bira novi parlament. Na rezultat će svakako da utiče i ubistvo istraživačkog novinara Jana Kucijaka i njegove verenice, koje je pre dve godine uzdrmalo zemlju.

https://p.dw.com/p/3YaQr
Foto: DW/A. M. Pedziwol

Zemlja u šaci mafije?

„Samo bih jedno želeo da vas zamolim: izađite na izbore i glasajte koristeći i glavu i srce“, rekao je Jozef Kucijak 21. februara. Tada se obeležavala druga godišnjicu ubistva njegovog sina Jana i njegove verenice Martine Kušnirove. Njih dvoje su ubijeni zato što je Jan, istraživački novinar portala aktuality.sk, istraživao o kriminalu u koji su bili umešani neki slovački biznismeni. Nakon duge istrage, na optuženičkoj klupi našao se Marijan Kočner, koji je u februaru 2018. navodno naručio ubistvo.

„Već je sve rečeno i ja verujem da svako razuman sada zna za koga bi trebalo da glasa“, kaže Jozef Kucijak. Pored njega su, dok je izgovarao te reči, stajale njegova žena i majka ubijene verenice njegovog sina. Svo troje su plakali.

Porodice žrtava demonstriraju u Bratislani
Porodice žrtava demonstriraju u BratislaniFoto: DW/A. M. Pedziwol

Niko nije znao...

„To ubistvo iz temelja je promenilo Slovačku“, kaže za DW predsednik Instituta za javna pitanja (IVO) Grigorij Mesežnikov. „Tokom istrage pokazalo se u kojoj meri je mafija prodrla u sve glavne državne organe. Niko nije znao kako je taj čovek (Kočner) uspeo sebi da izgradi tako jaku poziciju u sudstvu, državnom tužilaštvu i vladi.“

Nakon ubistva došlo je do velikog talasa protesta u celoj zemlji. Mladi ljudi iz Inicijative za pristojnu Slovačku, koja je organizovala demonstracije, smatraju da je vladajuća partija Smer-SD stvorila takvu klimu u zemlji, u kojoj je ubistvo bilo moguće. Oni sada žele tu stranku da spreče da ostane na vlasti. „Rezultati istrage bili su potresni i snažno su uticali na ljude. Te promene moraju sada da se odraze i na izborima“, uveren je Mesežnikov.

Prema poslednjem istraživanju javnog mnjenja, stranka Smer, bivšeg premijera Roberta Fica, još uvek je na prvom mestu. Ali je sa 17 odsto potencijalnih glasova daleko od mogućnosti da sama formira vladu. Za sada sve druge partije tvrde da neće posle izbora da uđu u neku koaliciju sa Smerom.

-pročitajte još: Suđenje veka utiče na izbore

Marš „običnih ljudi“?

S druge strane, veliki rast popularnosti beleži „Stranka običnih ljudi i nezavisnih osoba“ (OĽaNO) koju predvodi preduzetnik Igor Matovič. Ona je sa sadašnjih 16,4 procenata neočekivano izbila na drugu poziciju.

„OĽaNO postoji već devet godina i sastoji se od jedne neokonzervativne, jedne hrišćanske i jedne liberalne stranke, a članovi su i neki nezavisni kandidati čije ponašanje može teško da se predvidi“, objašnjava za DW Juraj Marušiak, istoričar i politikolog iz Bratislave. Osim njih, navodi ekspert, tu su još i jedan ezoterik i jedna leva aktivistkinja. „Radi se dakle o vrlo heterogenoj formaciji“, kaže politikolog. On tu stranku više voli da označi kao postmoderni protestni pokret bez jasne partijske strukture.

„Nećemo zaboraviti 21. februar“ – ubistvo novinara i njegove verenice promenilo je Slovačku
„Nećemo zaboraviti 21. februar“ – ubistvo novinara i njegove verenice promenilo je SlovačkuFoto: DW/A. M. Pedziwol

Pritom je „apsolutno isključeno“ da Matovič i njegov pokret nakon izbora sarađuju sa Smerom. Dok Matovič Fica i njegovog naslednika na čelu Smera, Petera Pelegrinija, naziva lopovima, mafijašima i nasilnicima, oni njega stalno optužuju za utaju poreza, objašnjava Grigorij Mesežnikov.

Desnica je nepoznanica

Sem te dve partije, šanse da uđu u parlament imaju još četiri grupacije koje se obično nazivaju demokratskom opozicijom: Koalicija liberalnih Partija (PS), partija „Za ljude“, liberalna stranka SaS i Demohrišćanski pokret KDH. Sve te stranke zajedno sa OĽaNO mogle bi u parlamentu da osvoje veliku većinu mesta.

Velika nepoznanica je međutim koliko će glasova da dobije desnoradikalna Narodna partija Naša Slovačka (ĽSNS). Ukoliko ona dobije više od uobičajenih deset odsto, a neke manje stranke ne budu uspele da pređu cenzus, moglo bi da dođe do pat-situacije. Onda bi rešenje mogla da bude vlada eksperata čiji bi glavni zadatak bilo da organizuje nove, prevremene izbore, slažu se eksperti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android