Izbori na Kosovu: Kurti ili Abdidžiku?
4. februar 2025.Nemački list Berliner cajtung u tekstu pod naslovom „U potrazi za stabilnošću“ bavi se predstojećim izborima na Kosovu i analizira šanse aktuelnog premijera Aljbina Kurtija i njegovog glavnog izazivača Ljumira Abdidžikua iz Demokratskog saveza Kosova. Podseća se da je Kurti sa svojom strankom Samoopredeljenje 2021. odneo uverljivu pobedu osvojivši apsolutnu većinu, ali da ovaj put ima jaču konkurenciju.
„I njegov konzervativni protivnik, Ljumir Abdidžiku iz Demokratskog saveza Kosova (LDK), računa sa dobrim izgledima da postane sledeći premijer. On obećava Kosovu novi početak: ekonomski napredak, političku transparentnost, kao i suzbijanje sveprisutne korupcije – to su glavne teme u zemlji koja broji milion i po stanovnika. Abdidžiku ima cilj da ekonomski rast dostigne pet odsto i želi da poveća budžet Kosova na pet milijardi evra. Istovremeno se zalaže za približavanje Evropskoj uniji – Kosovo je kao i Srbija zapadnobalkanski partner Evropske unije.“
Simpatije nemačkih Demohrišćana prema Abdidžikuu
U tekstu se navodi da se u Nemačkoj sa sve većom pažnjom prate predizborna zbivanja na Kosovu, te se citira izjava demohrišćanskog poslanika Petera Bajera koji ne skriva simpatije za konzervativnog kandidata Abdidžikua: „On je čovek s vizijom koji je istovremeno realističan. Razume da su strukturne reforme hitno potrebne.“
Nemački politikolog Ulrih Šlije, profesor za istraživanje bezbednosti i strategije na Bonskom univerzitetu, u izjavi za berlinski list ocenjuje: „S obzirom na političku situaciju u Evropi, budući razvoj Kosova odlučujući je za stabilnost Zapadnog Balkana. Da bi se u doglednoj budućnosti ostvarila evropska perspektiva Kosova, potrebni su političari koji se kao Abdidžiku izjašnjavaju za evropske vrednosti.“
Na kraju teksta podseća se na činjenicu da je Nemačka bila među prvim zemljama koje su priznale nezavisnost Kosova 2008., te da u Nemačkoj živi pola miliona ljudi koji su državljanstvom ili poreklom povezani sa Kosovom što je najveća kosovska dijaspora na svetu.
Napetosti sa Srbijom i odnos Prištine prema srpskoj manjini
O predizbornoj atmosferi u Prištini izveštava i nemačka Katolička novinska agencija, KNA: „Odseljavanje najpametnijih, oslabljena privreda, siromaštvo – problemi koje mora da rešava sledeća vlada na Kosovu su višestruki. Ipak, jedna druga tema zasenjuje sve ostale u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore.“
U tekstu se objašnjava da je to napetost u odnosu sa Srbijom, kao i odnos Prištine prema srpskoj manjini, prinudno gašenje srpskih institucija, nacionalistički uticaj Beograda, kao i nezadovoljstvo Brisela odlukama zvanične Prištine.
„Prinudno zatvaranje srpskih institucija ima uticaja na dijalog Srbije i Kosova, u kojem posreduje Brisel. Evropska služba spoljnih poslova saopštila je da najnovije mere, ’usred predizborne kampanje’, krše obaveze Prištine prema Evropskoj uniji u okviru procesa normalizacije. Evropska unija će ukinuti sankcije prema Kosovu, kada dođe do približavanja sa Srbijom“, ukazuje se.
Nije sigurno da će Kurti imati dovoljnu većinu
Najzanimljiviji deo teksta odnosi se ipak na unutrašnje prilike na Kosovu: „Na unutrašnjem planu bi parlamentarni izbori mogli doneti malu smenu epoha. Naime, premijer Kurti mora da strahuje od mogućnosti da ne bude ponovo izabran za premijera. Njegova stranka Samoopredeljenje 2021. je odnela uverljivu pobedu, osvojivši više od 50 odsto glasova i sama je formirala vladu. Nije izvesno da li će to ponovo poći za rukom bivšem građanskom pokretu. Mogli bi biti upućeni na koaliciju s jednom od dve stare kosovske partije, Demokratskim savezom Kosova ili Demokratskom partijom Kosova. Alternativa bi za Kurtija bila odlazak u opoziciju.“
Nemačka agencija zaključuje: „Ko god da u Prištini bude vodio glavnu reč, jasno je da će izazovi za novu vladu biti ogromni. Kosovo ima najmlađe stanovništvo Evrope. Više od polovine stanovništva ima ispod 30 godina, trećina je mlađa od 18. Prema stručnjacima, nema dovoljno izgleda da se nađe posao, obrazovni sistem je zastareo. Skoro svaki peti stanovnik Kosova živi sa manje od pet dolara dnevno. Ekonomski je zemlja upućena na doznake dijaspore koja broji oko milion ljudi. Tako da ne treba da čudi da je premijer Kurti posle Svetskog trgovinskog foruma u Davosu svratio do Ciriha kako bi se borio za glasove hiljada (tamošnjih) kosovskih Albanaca.“