1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Izbeglice u Nemačkoj: Koliko ih ima i odakle dolaze?

11. oktobar 2022.

Nemačka je 2015. i 2016. godine primila oko 1,2 miliona izbeglica. Taj broj će ove 2022. biti premašen zbog izbeglica iz Ukrajine.

https://p.dw.com/p/4I2Nm
Ukrajinka smeštena u kontejneru je srećna zbog koliko-toliko privatnosti
Ukrajinka smeštena u kontejneru je srećna zbog koliko-toliko privatnostiFoto: Sabine Kinkartz/DW

Ratne izbeglice iz Ukrajine

Prema podacima saveznog Ministarstva unutrašnjih poslova, od kraja februara do kraja septembra 2022. registrovano je 998.000izbeglica iz Ukrajine. Oko dve trećine su ženskog pola a jedna trećina muškog pola. Među njima je 350.000 dece i mladih. U istom tom periodu 80.000 Ukrajinaca je odjavilo svoj boravak u Nemačkoj.

U Nemačkoj bi se moglo nalaziti i puno više ljudi iz ratne zone. Ukrajinci mogu ući u EU bez vize i 90 dana mogu slobodno da se kreću unutar zemalja članica Šengena. U tom roku oni moraju dobiti dozvolu boravka za period nakon isteka tih 90 dana. Prema UNHCR-u, više od 700.000 Ukrajinaca u Nemačkoj dobilo je status ratnih izbeglica sa pravom na zaštitu.

Tražioci azila

U Nemačku opet dolazi veći broj izbjeglica preko Mediterana i Zapadnog Balkana. Od januara do avgusta 2022. podnesena su 115.402 (prva) zahteva za azil. U istom razdoblju 2021. bilo je 85.230 takvih zahteva, što govori o povećanju od 35,4 posto u ovoj godini.

Najzastupljeniji su Sirijci s 34.005 zahjeva, što je šest posto manje nego 2021. Avganistanci su podneli 19.730 prvih zahteva, gotovo 58 posto više nego prethodne godine. Iračani su podneli 10.288 početnih zahteva, što je povećanje od oko 45 posto. 16.937 podnosilaca zahteva za azil bila su deca rođena u Nemačkoj i mlađa od jedne godine.

Kao jedan od razloga povećanog priliva izbeglica SMUP u Berlinu vidi u pogoršanju privredne i unutrašnjopolitičke situacije u važnim zemljama za prihvat i tranzit izbeglica kao što su Turska, Tunis ili Libija. Države EU, poput Grčke i Italije, jedva da finansijski pomažu migrante i puštaju ih da nastave svoj put prema Nemačkoj, iako su zapravo one za njih odgovorne.

Kako su izbeglice raspoređene po nemačkim pokrajinama?

Tu se koristi poseban ključ. Na osnovu poreskih prihoda i broja stanovnika, svake godine se računakoliko svaka pokrajina može i mora da primi. Ako neka pokrajina smatra da ne može primiti više ljudi i ako dokaže da je preopterećena, može odustati od uključivanja u preraspodjelu izbeglica. Ove godine to je već učinilo 12 od 16 pokrajina. Obustavu prihvata su uvele i komune, odnosno gradovi i opštine. Kao rezultat toga, ukrajinske ratne izbeglice mogu boraviti kod rodbine ili prijatelja, ali ne primaju socijalnu pomoć od opštine ili grada.

Ponovo su aktivirane fiskulturne sale
Ponovo su aktivirane fiskulturne saleFoto: Felix Kästle/dpa/picture alliance

Ima li dovoljno smeštajnih kapaciteta?

U junu je u većini gradova i opština bilo dovoljno mesta u stanovima i kolektivnom smeštaju. U međuvremenu se to promenilo. Sve je više opština u kojima nema slobodnih mesta. Kao i 2015. i 2016. fiskulturne hale s krevetima i pregradnim zidovima postavljaju se kao hitna skloništa. Šatori, koji su leti služili kao privremeno rešenje, moraju se i dalje koristiti. Situacija sa stambenim prostorom u Nemačkoj je veoma napeta. Slobodnih stanova ima samo u udaljenim ruralnim područjima.

Šta je s integracijom?

Postoje kursevi za integraciju i kursevi jezika za izbeglice. Od septembra je ukupno 100.000 ljudi iz Ukrajine krenulo na kurs za integraciju u nemačko društvo, koji se sastoji od 600 lekcija u okviru kursa jezika i dodatnih 100 lekcija u okviru kursa za orjentaciju, u kojem se polaznicima posreduje znanje o državi, društvu i istoriji Nemačke.

Uz 100.000 Ukrajinaca, oko 90.000 izbeglica i migranata iz drugih zemalja trenutno učestvuje na kursu integracije. Širom Nemačke te kurseve vodi ukupno 1.500 škola jezika i obrazovnih institucija, koje za to imaju odobrenje.

Kako se zbrinjavaju deca?

Od početka ruskog napadačkog rata je više od 193.000 dece i mladih iz Ukrajine primljeno u škole u Nemačkoj. Iako je brojka polagano rasla u prvih nekoliko meseci, nakon letnih praznika naglo je skočila. Škole i nastavni kadar su preopterećeni.

„Nedostatak prostora, prosvetara i podrške drugih profesija u suočavanju s ratnim traumama, dovode do toga da je teško ostvariti uspešnu integraciju uprkos maksimalnom angažmanu nastavnog kadra", kaže Udo Bekman za dpa.

Kakvu pomoć traže gradovi i opštine?

Opštine traže više novca za zbrinjavanje izbeglica, ali i proširenje početnih prihvatnih kapaciteta. Za to treba uzeti u obzir i državnu imovinu. Od juna ukrajinske ratne izbeglice imaju pravo na osnovnu pomoć u Nemačkoj. To je u avgustu iskoristilo oko 546.000 ljudi, od čega 191.000 primalaca pomoći nisu radno sposobni, jer su to uglavnom deca.

U aprilu je savezna nemačka vlada isplatila dodatne dve milijarde pokrajinama i opštinama a daljnje finansiranje trebalo bi biti razjašnjeno u novembru. No, novac je odavno potrošen, smatraju u nemačkom Udruženju gradova i Savezu gradova i opština.

Oni su tražili samit o izbeglicama koji bi okupio savezne, pokrajinske i lokalne organe vlasti. Skup se održava u utorak (11.10.), ali je savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) pozvala samo predstavnike gradova i opština, a ne i predstavnike pokrajina.

Nensi Fezar
Nensi FezarFoto: Bernd von Jutrczenka/dpa/picture alliance

Šta hoće Savezna Vlada?

U Berlinu, međutim, postoji potreba za koordinacijom ne samo na nacionalnom nego i na evropskom nivou. Ljudi iz Ukrajine, koji traže zaštitu, neravnomerno su raspoređeni po Evropi. Poljska i Češka primile su najviše izbeglica, Nemačka gotovo milion a Francuska - znatno manje.

S obzirom na sve veći broj potražilaca azila, treba suzbiti ilegalne ulaske preko zapadnog Balkana. Intenzivirane su kontrole na granici s Austrijom, a nemačka savezna policija pojačano proverava češku granicu i obavlja kontrole ljudi koji ulaze u zemlju.

„Sada nam se sveti što poslednjih godina nismo ni za korak napredovali u stvaranju zajedničkog Evropskog sistema za azil", kaže šef kluba poslanika Liberalne stranke (FDP) Stefan Tomae i zaključuje: "Sada nam je što pre potreban evropski migracioni samit, kako bismo stvorili jasna pravila o tome kako će se Evropa nositi s ovim i budućim seobama izbeglica".

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.