1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Inrteresi EU na Crnom moru

8. maj 2007.

Da li je Crnomorski basen region ili konstrukcija Evropske Unije? EU je sklona da države koje nemaju zajedinički identitet i ne slede zajednički interes stavlja u jedinstven politički okvir.Kao što je na primer slučaj sa regionom Zapadnog Balkana ili Organizacijom grupe država Višegrad. Pitanje da li je prostor Crnog mora konzistetan i da li se može posmatrati kao region bilo je pokrenuto od nekih učesnika, ali nije usledio ozbiljan odgovor.

https://p.dw.com/p/BAND
Obala Crnog mora u Rumuniji
Obala Crnog mora u RumunijiFoto: AP Photo

Za EU, odnosno za Komisiju, jasno je zašto postoji povećano interesovanje za prostor oko Crnog mora. Tako austrijac Erhard Busek, specijalni koordinator Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope kaže:

„EU je ulaskom Rumunije i Bugarske direktno prisutna na Crnom moru. Tamo imamo vitalne interese. Tamo postoje različite okolnosti… Migracije, iseljavanje, organizovani kriminal, što znači da su nam potrebne čvrste mere koje se ne mogu sprovesti kroz bilateralne ugovore. „

Osim borbe protiv organizovanog kriminala i ilegalne migracije u ovoj regionalnoj saradnji se radi i o demokratiji i ljudskim pravima, obrazovanju i istraživanju, regionalnom razvoju saobraćaja, politici zaštite prirodne sredine i pre svega o saradnji sa zemljama iz regiona Crnog mora u pitanjima bezbednosti i energetske privrede. Gernot Erler, državni sekretar u nemačkom Ministarstvu inostranih poslova o tome kaže:

„Mi u ovom trenutku radimo na strategiji za Centralnu Aziju. Regionu koji je za bezbednosna pitanja, energetska pitanja, blizine Avganistana, za borbu protiv terorizma, ali takodje i za stabilnost daljeg susedstva EU od odlučjujućeg značja. I ako se bolje pogleda geografska karta, tada se automtski uočava oblast koja povezuje region izmedju Centralne Azije i regiona Crnog mora.“

18 procenata energije koje stiže u EU dolazi preko regiona Crnog mora. O strateškom značaju ovog puta iz Centralne Azije u pravcu Evrope u potpunosti je bio očigledan kada je pre pola godine nastupila kriza sa isporukama Ruskog gasa Ukrajini.

U konceptu Evropske komisije za saradnju sa zemljama u regionu ne postoji želja za etabliranjem novih institucionalnih sturktura. Suština je u tome da upravo postojeći uzajamni odnosi zemalja crno-morskog basena i EU budu iskorišćeni za efekte sinergije. Crnomorska sinergija treba da bude inicijativa koja će pretstavljati dopunu postojećim regionalnim strategijama, čime bi se omogućilo postojanje pouzdanog strateškog plana. Najvažniji partner za razgovor, prema mišljenju komisije treba da bvbude «Organizacija za crno-morsku saradnju», skraćeno BSEC, sa sedištem u Istambulu. BSEC je osnovan pre petnaest godina i ima 12 ččlanova. Njima pripada šest zemalja koje izlaze na Crno more, ali i Albanija, Jermenija, Azerbejdržan, Grčka Moldavija i Srbija.

Koupranis Panagiotis