1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hajdi je bila Nemica, a ne Švajcarkinja!

6. maj 2010.

Devojčica Hajdi, najpoznatija kreacija švajcarske književnice Johane Špiri uopšte nije njena ideja. Priča o Hajdi je mnogo starija, tvrdi jedan germanista koji je navodno pronašao radove ne tako poznatog nemačkog pisca.

https://p.dw.com/p/NFb9
Hajdi
Hajdi

Ko još nije čuo za Hajdi? Slatka debeljuškasta devojčica rumenih obraščića zaštitni je znak Švajcarske. Hajdi je sinonim za alpsku idilu i predstavnik onih koji bi čokoladu zamenili sirom i satom. Ona je prva asocijacija na zemlju iz koje potiče. Ali da li Hajdi zaista dolazi iz Švajcarske?

Za majku tog lika je do sada, bez dileme, važila Johana Špiri. Ona je 1880. godine „stvorila“ Hajdi. Za samo četiri sedmice, u trenutku neverovatne inspiracije, napisala je svoju prvu knjigu o Hajdi. Tako se barem verovalo do sada. Dok sa svojom tezom u javnost nije izašao Peter Bitner, koji tvrdi je Hajdi zapravo rođena u Milhajmu, gradiću u nemačkoj Rurskoj oblasti.

Adelaida je starija od Hajdi

Scena iz filma
Scena iz filmaFoto: Heidi Film

Bitner istražuje književnost iz doba bidermajera i veliki je poznavalac opusa Johane Špiri. Ni njemu ranije nikada ni padalo na pamet da dovodi u pitanje „izum“ švajcarske autorke. Sve dok nije nabasao na zaostavštinu Hermana Adama fon Kampa, učitelja i pesnika iz Milhajma.

On je 1830. godine, 50 godina pre Johane Špiri, napisao priču za decu naslova „Adelaida – devojčica sa Alpa“. Naletevši sasvim slučajno na pomenutu priču, Bitner se odmah setio Hajdi i odlučio da pročita nekoliko redaka Kampovog teksta.

Nije se naravno zaustavio na samo nekoliko redaka. Nastavio je da čita i našao zaprepašćujuće sličnosti sa slavnom pričom o maloj Švajcarkinji. I Adelaida živi sa dedom u Alpima i ona mora da napusti svoje voljene planine i ode u tuđinu, kako bi kod jedne fine gradske porodice, vodila život kakav joj uopšte ne odgovara.

Ali, nije samo ta osnovna fabula zajednička za dela nepoznatog Nemca iz Rurske oblasti i slavne Johane Špiri, nego i pojedine ključne scene u priči poput one kada je Hajdi u Frankfurtu osetila snažnu nostalgiju videvši sliku švajcarskih planina. Velike sličnosti nemački germanista nalazi i u jeziku, izboru reči, opisa.

Bitner smatra da se iz toga može izvući samo jedan zaključak: s obzirom da je Kampov tekst objavljen 1830. godine, a Špiri je prvu priču o Hajdi napisala čitavu jednu generaciju kasnije, jasno je ko je koga kopirao.

Istina završila u vatri?

Zanimljivo je, naravno, kako na ovu teoriju reaguje Švajcarska, dosadašnja domovina male Hajdi. Regine Šindler, najuglednija švajcarska biografkinja Johane Špiri, kaže da ona nikada nije naišla na ime Fon Kampa, ali da mora da prizna da je vrlo moguće da je Špiri poznavala njegovu priču, s obzirom da je imala tri godine kada je bila objavljena i da je živela u kući u kojoj se mnogo čitalo.

Pa ipak nameće se pitanje: da li se radi o nesvesnom preuzimanju ili o čistom plagijatu? Šindlerova tvrdi da se ne može reći da je Špiri jednostavno prepisala Kampovu priču. Možda ima nekih motiva koji su preuzeti, ali se ni to ne može sa sigurnošću utvrditi.

Germanista Bitner je drugačijeg mišljenja: on kaže da je Špiri sigurno poznavala Kampov tekst i da je iz njega izvukla sve što joj je trebalo. Od same autorke, nažalost ništa ne možemo saznati. Ona je sve svoje beleške pre smrti bacila u vatru uz objašnjenje da se sve što o njoj treba da se zna stoji u njenim knjigama.

3sat/mdž/nj