1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Gugl priznao da je špijunirao

17. maj 2010.

Tri godine je Gugl, u sklopu priprema za aplikaciju „Stri vju“, snimajući ulice i zgrade, snimao i i-mejlove i podatke o korišćenju interneta, velikog broja građana Nemačke, a da pri tome niko za to nije znao!

https://p.dw.com/p/NPeY
Radeći na aplikaciji „Stri vju“, Gugl neovlašćeno pristupao i ličnim podacima građanaFoto: picture alliance / dpa

Gugl je priznao grešku u programu. Tvrdnje da su iznajmljena vozila sa specijalnim kamerama snimala i lične podatke građana, neovlašćeno pristupajući W-LAN mrežama - ispostavile su se tačnim. Nakon priznanja, usledilo je i izvinjenje. „Radi se o zaista velikog greški, zbog koje želimo da se izvinimo“, rekao je portparol internet koncerna Gugl Kaj Oberbek.

Kada je reč o Guglu, izvinjenja baš i nisu uobičajena. Pa ipak, postavlja se pitanje, da li je sada raspravi o spornoj aplikaciji „Strit vju“ došao kraj? Da li sve može i treba da se završi na priči o nesrećnom spletu okolnosti i grešci u softveru? Teško. Slučaj je mnogo komplikovaniji, nego što to na prvi pogled izgleda.

Google weist Datenschutz-Kritik an Street View zurück
Jedna od Guglovih kamera za kreiranje aplikacije „Stri vju“Foto: picture alliance/dpa

Možda Gugl nije namerno prekršio zakon, ali neko će morati da snosi odgovornost za to što je realizacija projekta trajala tri godine, a da to niko nije primetio. Za sada je suviše pitanja, a premalo odgovora. Jedno je sigurno i interna kontrola neprikosnovenog Gugla je po svemu sudeći zakazala.

Kazna od oko 250.000 evra

„Jednim delom su to veoma osetljivi podaci. Radi se o privatnim i-mejlovima, podacima o tome koje sajtove korisnici posećuju. Iz toga se može jedino zaključiti da je granica prekoračena“, poručio je Johanes Kaspar, nadležan za zaštitu ličnih podataka u pokrajinskoj upravi Hamburg.

Sem što bi se ovakvom greškom moglo narušiti poverenje u najuticajniji internet pretraživač, s obzirom na to da je jasno ko dan da je Gugl svojim projektom, narušio privatnost građana, kazna koja sleduje iznosi oko 250.000 evra.

Upad u bežične internet konekcije je kažnjiv i prema Zakonu o telekomunikacijama (član 148, stav 2). Počinilac može biti kažnjen i jednom godinom zatvora uslovno ili samo novčanom kaznom.

U rasvetljavanje afere koja je očigledno daleko većih razmera nego što se mislilo umešaće se i ministarstvo nadležno za zaštitu potrošača. „Ova saznanja su alarmirajuća. Za Gugl je zaštita podataka još uvek strana reč“, izjavila je portparolka Ministarstva Ilze Ajgner. To znači da će „okrivljeni“ sada morati da položi sve karte na sto. Nadležni organi u Nemačkoj traže sprovođenje istrage kojom bi se utvrdilo kakve je sve podatke u protekle tri godine, Gugl zapravo snimio.

nj/idj/agencije