1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Grčku spašavaju Nemci ili rasprodaja ostrva

24. april 2010.

Nemačka štampa komentariše grčki zahtev za pomoći evrozone i MMF-a. Najveći deo kolača moraće da uputi baš Nemačka. Vladi se to ne mili – slede izbori u najvećoj pokrajini. Opozicija jedva dočekala situaciju.

https://p.dw.com/p/N5JG
Papndreu u petak zvanično zatražio finansijsku pomoć
Papandreu u petak zvanično zatražio finansijsku pomoćFoto: AP

Poziv u pomoć i zvanično je stigao iz Atine. Time je još jedan problem sustigao vladajuću crno-žutu koaliciju u Nemačkoj. Tu temu bi nemačka kancelarka, u vreme održavanja izbora u pokrajini Severnoj Rajni Vestfaliji, najradije da izbegne. Međutim, već u ponedeljak će na zasedanju nemačkog parlamenta ministar privrede Rajner Briderle morati da iznese stav vlade o zahtevu za pomoć grčkih vlasti.

„Signale ozbiljno shvatamo, ali to ne znači da krećemo u akciju“, rekao je Briderle, a prenosi Špigel. Uostalom i EU i Međunarodni monetarni fond nameravaju da priskoče u pomoć „samo ako Grčka ne bude u mogućnosti da pomogne sama sebi“.

Nemački političari će sada ipak morati da zauzmu jasniji stav o zahtevu vlasti u Grčkoj. Doduše, trenutak za Merkelovu i Vestervelea nije mogao biti gori. Ko još u momentima dok traje izborna trka u najnaseljenijoj nemačkoj pokrajini sme da govori o parama poreskih obveznika (i to u milijardama), koje bi Nemačka „ustupila“ Grčkoj? Drugim rečima, pomoć Grčkoj mogla bi se među „lakšim temama“ naći tek od 9. maja – a do tada će Grci, barem što se Nemačke tiče, morati da se strpe.

Nemačka daje skoro trećinu para

Vladajućoj koaliciji zahtev Grčke stiže u nezgodnom trenutku
Vladajućoj koaliciji zahtev Grčke stiže u nezgodnom trenutkuFoto: AP

Nimalo prijatna situacija za državu pred mogućim bankrotom. U svom, kako Špigel komentariše, dramatičnom televizijskom obraćanju naciji, grčki premijer Jorgos Papandreu je upućivanje zahteva za pomoć nazvao „nacionalnim interesom“. Međutim, da li bi iko u EU trebalo da bude iznenađen najnovijom odlukom Grčke? Ekonomska situacija u Grčkoj bila je dramatična i pre toga. Doduše Atina je Evropljane sve vreme uveravala da joj pomoć Brisela nije potrebna.

Sada kada se i dogodilo ono za šta su se države članice evrozone ozbiljno pripremale, postavlja se pitanje da li su neke zemlje nakon silnih obećanja prijateljima u Grčkoj počele da se premišljaju? Kada je o Nemačkoj reč, jedno je sigurno: od 30 milijardi evra pomoći koliko su zemlje EU ponudile, Nemačka će morati da izdvoji 8,4 milijardi. I sam Berlin je u velikim dugovima, pa bi pomenuta suma novca samo još dodatno mogla da ugrozi nemački budžet.

Opozicija kritikuje, liberali se izvlače

Za to vreme, opozicija u Nemačkoj ne propušta prilike za paljbu kritikama na račun vladajuće koalicije demohrišćana i liberala. „Kancelarka Merkel je lagala Nemce“, izjavio je šef socijaldemokrata Zigmar Gabrijel za Bild am Zontag. Do pre par sedmica se kancelarka Merkel u Briselu ponašala „kao da je htela da zaštiti nemačke poreske obveznike, ali ona je još tada znala da Nemačkoj ne preostaje ništa drugo nego da Grčkoj pomogne i time stabilizuje evropsku valutu. Cela ta priča nije bila ništa drugo nego predstava uoči izbora u Severnoj Rajni Vestfaliji“, pojašnjava Gabrijel.

Zigmar Gabriel, vođa opozicionih Socijaldemokrata, odmah kritikuje vlast
Zigmar Gabriel, vođa opozicionih Socijaldemokrata, odmah kritikuje vlastFoto: dpa

Ovog vikenda ni liberali neće moći da izbegnu raspravu o nemačkim izdvajanjima za pomoć Grčkoj. U Kelnu, na partijskom zasedanju, u subotu će neizbežno biti reči i o zahtevu iz Atine. Već u petak se moglo primetiti kako liberali odgovornost pokušavaju da prebace na svoje koalicione partnere. Folker Vising, član skupštinskog Finansijskog odbora, rekao je kako se odluka Grčke „ne uklapa u dosadašnja obrazloženja saveznog ministra finansija Šojblea“.

Nije nepoznato da su liberali već u nekoliko navrata negodovali na obećanja zemalja evrozone. Oni i dalje ne odustaju od dodatnih konsultacija u Briselu u kojima bi učestvovalo više nemačkih parlamentaraca, pre svega finansijskih eksperata. Među njima bi svakako bio i Frank Šefler, a od njega nema većeg kritičara najavljenih mera pomoći. On je Atini u više navrata preporučivao da dobrovoljno napusti evrozonu, pa čak i da razmotri prodaju nekih ostrva kako bi otplatila velike dugove.

Priredio: Jakov Leon

Odg. urednik: Nemanja Rujević