1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Grenland na putu ka nezavisnosti!

3. jun 2009.

Krajem novembra stanovnici Grenlanda su se na referendumu izjasnili za postepeno otcepljenje od Danske. Na Grenlandu su u međuvremenu održani i izbori. Kakvi su izgledi da Grenland u skorije vere ostvari ovu nezavisnost?

https://p.dw.com/p/I2WZ
Grenland
GrenlandFoto: dw-tv

Kupik Klajst, poltičar koji ima velike izglede da postane prvi premijer autonomne vlade tvrdi da od nezavisnosti u vreme globalizacije i krize ne treba previše očekivati. Pedesetogodišnji Klajst o Grenlanđanima kaže:

„Mi imamo drugačiju kulturu, nismo otuđeni od prirode kao Evropljani. Najviše dve nedelje mogu neprekidno da izdržim u Kopenhagenu, više ni dana. Juče sam razgledao moj novi čamac. To je važno kada se živi ovde – isploviti, loviti. Naučen sam da budem lovac, moji roditelji su želeli da živim od lova“, kaže Klajst.

Čovek između svetova

Međutim, desilo se drugačije. Kupik Klajst je jedini sa fakultetskom diplomom u njegovom klanu. Čovek između svetova. Kao poslanik bio je član komisije koja je donela odluku o većoj autonomiji Grenlanda. Da je po njemu, uskoro Danci više ne bi imali šta da kažu na ostrvu. U ostrvskom parlamentu, koji ima 31 poslanika, njegova socijalistička stranka Inuita ima veliki uticaj i ona se zalaže za nezavisnost. Međutim, i dalje iz Kopenhagena godišnje stiže oko 400 miliona evra, sedam hiljada po stanovniku. Klajst kaže:

„Ne možemo graditi budućnost na pretpostavci da ćemo otkriti naftu. Međutim, uspešni smo u drugim oblastima, na primer u turizmu. Tako da ćemo moći pravednije da delimo prihode, želim iste životne uslove za sve Grenlanđane. Sada su razlike veoma velike, skoro kao u Indiji“, kaže Klajst.

Umesto blokova, drvene vile

Zastava Grenlanda
Zastava Grenlanda

U Nuuku su pored stambenih blokova oronulih fasada lepe drvene vile. Većina Grenlanđana je slabo obrazovana, strane jezike govori retko ko, nema ljudi sa stručnim kvalifikacijama.

Mnogi ljudi u području Arktika još žive od lova na kitove i druge morske sisare. Drugih izvora prihoda gotovo da nemaju. Nezaposlenost, siromaštvo, alkoholizam i sida – to su današnje muke uprkos svoj pomoći iz Danske. Poremećeni porodični odnosi, seksualno nasilje, broj samoubistava među mladima je zastrašujući.

I Klajst misli da su socijalni problemi predugo potiskivani, ali i da je Grenland na pravom putu i da ništa neće biti kao što je bilo:

„Za mene to postaje lično kada mislim na decu. Naš svet je bio tako mali. I sada nam je sve otvoreno, osećamo se kao deo sveta. Neizmerno sam srećan što sam mogao to još doživeo“, kaže Kupik Klajst.

autor: A. Buehrig / N. Briski

odg. urednik: N. Jakovljević