1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Godina opstanka evrozone na vrhuncu krize

25. decembar 2012.

Godina 2012. za EU je ponovo bila krizna godina, možda čak i najgora dosad. Međutim, pred kraj godine, gotovo da više niko nije spominjao raspad monetarne unije, odnosno evrozone.

https://p.dw.com/p/178lq
German Chancellor Angela Merkel, center, leaves after an EU summit in Brussels on Friday, Dec. 14, 2012. France and Germany have had more than their share of difference over the past few months, but this week at long last the two countries were able to find a compromise that allowed the European Union to realize a deal on a banking union. (Foto:Michel Euler/AP/dapd)
EU Gipfel in Brüssel Deutschland Angela MerkelFoto: dapd

Još početkom decembra izgledalo je kao da će evropska unija u novu godinu ući podeljenija nego ikad. Onda je na poslednjem samitu EU ipak bio vidljiv novi zajednički optimizam. Evrozona nije tako labilna kao što je bila na početku godine, mada još uvek ima mnogo problema koje treba rešiti.

Dužnička kriza je u 2012. bila sveprisutna tema koja je istovremeno sve ostalo gurala u pozadinu: građanski rat u Siriji, zaoštravanje sukoba na Bliskom istoku, prevrate u Egiptu, EU je sve to posmatrala samo krajičkom oka. Čak i za važna pitanja poput evropske integracije Srbije i ostalih država bivše Jugoslavije, Unija jedva da je smogla snage. Hrvatska će, doduše, vrlo brzo postati članica, međutim, na poslednjem samitu je kancelarka Angela Merkel eskplicitno rekla da još „nije vreme“ za početak pregovora sa Srbijom“. Sve je podređeno zadatku učvršćivanja monetarne unije.

Atmosfera katkalizme - razmatranja o istupanju Grčke

Neke stvari govore u prilog tome da je kriza ove godine dostigla vrhunac, i da sada stvari idu na bolje. A ako želimo tačno da odredimo kada je to bio vrhunac krize: najverovatnije u proleće. Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo tada je upozorio da evropski projekat i njegove tekovine nisu neuništivi. A predsednik Evropskog parlamenta Martin Šulz visoku nezaposlenost mladih nazvao je sramotom koja iz temelja uništava evropsku demokratiju. Vladala je atmosfera kataklizme, a bilo je i onih koji su predviđali brzi kraj evra.

Graffiti an Wand mit Schriftzug "Armut, Elend, Depression"in Athen
Grafiti u Grčkoj: Siromaštvo, beda, depresija.Foto: picture alliance/Robert Geiss

Zemlja na koju se još uvek odnosi većina upozorenja, pritužbi i nada je Grčka. Tamo se primenjuje već drugi program pomoći. Oli Ren jednom je rekao: „Ta zemlja je čitavu deceniju živela iznad svojih mogućnosti.“ Zahtevi da Atina napusti evrozonu u proleće nisu pristizali samo iz Nemačke.

Evropska centralna banka smiruje situaciju

Politika za spas evra radikalno se promenila u leto. Mario Dragi, predsednik Europske centralne banke (ECB), iznenada je najavio da će kupovati obveznice država pogođenih krizom – u slučajevima nužde i bez ograničenja – kako bi se smanjilo njihovo opterećenje kamatama. Za predsednika Nemačke Bundesbanke Jensa Vajdmana to je i dan danas najveći greh, drugi, pak, u tom potezu vide spasonosnu meru. Već na samitu EU u julu postalo je jasno da su mišljenja podeljena. Novi francuski predsednik Fransoa Oland i italijanski premijer Mario Monti zajednički su se izborili za ublažavanje dotadašnjih strogih evropskih mera štednje. Nemačka kancelarka je potom u više navrata predstavljana kao gubitnica. Atmosfera je bila hladna.

British Prime Minister David Cameron, left, speaks with Finland's Prime Minister Jyrki Tapani Katainen, right, and German Chancellor Angela Merkel, second right, during a round table meeting at an EU summit in Brussels on Thursday, Dec. 13, 2012. In one whirlwind morning, the European Union nations agreed on the foundation of a fully-fledged banking union and Greece?s euro partners approved billions of euros in bailout loans that will prevent the nation from going bankrupt. (Foto:Geert Vanden Wijngaert/AP/dapd)
Samit EU, 14.12.2012.Foto: dapd

Osećaj zajedničke sudbine

Atmosferu nije popravila ni Nobelova nagrada za mir koja je dodeljena Evropskoj Uniji. Naprotiv, strasti su se još jednom pošteno raspalmsale u novembru jer nije postignut dogovor o budžetu EU, niti o novom paketu pomoći Grčkoj, a ni o smeru buduće politike za spas evra. Ipak, na kraju godine postignut je konsenzus oko jednog ključnog pitanja i po tome se situacija razlikuje od one na početku godine: naime, svi se slažu da se evrozona ne sme raspasti i da nijedna zemlja iz nje ne sme istupiti. Ova međusobna zavisnost se ne sviđa svima, ali najvažnije je da je osećaj da svi u EU dele zajedničku sudbinu, znatno ojačao tokom 2012. godine.

Autor: Kristof Hazelbah / Marko Bašić
Odogovorna urednica: Dijana Roščić