1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Glavni ciljevi nove nemačke vlade

25. novembar 2021.

SPD, Zeleni i FDP postigli su dogovor o koalicionom ugovoru na osnovu kojega će vladati u iduće četiri godine. Šta stoji na tih 178 stranica o spoljnoj i bezbednosnoj politici, zaštiti klime, migraciji i razvoju?

https://p.dw.com/p/43S7v
Foto: Patrick Pleul/dpa/picture alliance

„Hrabrost za više napretka: Savez za slobodu, pravdu i održivost.“ To je naslov koalicionog ugovora koji su Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP) ispregovarali za dva meseca. Ugovor na 178 stranica podeljen je na devet poglavlja. Na početku se govori o obrazovanju i digitalizaciji, zatim sledi zaštita klime.

-pročitajte još: Lep signal koji stiže iz Nemačke

A tamo prva rečenica glasi: „Naša privreda sa svojim preduzećima, zaposlenima i potrošačicama i potrošačima stvara temelj za naše blagostanje.“ Time se kaže da zaštita klime i osiguravanje blagostanja ne smeju jedno drugo da isključuju.

Deutschland | Vorstellung des KoalitionsvertragsaLideri SPD, Zelenih i FDP na predstavljanju koalicionog ugovora u Berlinu 24.11.
Lideri SPD, Zelenih i FDP na predstavljanju koalicionog ugovora u Berlinu 24.11.Foto: Xander Heinl/photothek/picture alliance

Više energije od vetra i Sunca

U Ugovoru se procenjuje da će potreba Nemačke za električnom energijom biti znatno veća nego do sada: 750 teravatsati. Ostaje se kod cilja dosadašnje vlade da se emitovanje ugljen dioksida do 2030. godine smanji za 55 odsto. Ali, vetroelektrane i solarne elektrane trebalo bi znatno brže da se grade: do 2030. bi iz obnovljivih izvora trebalo da stiže 80, a ne kao do sada planiranih 65 odsto potreba. To je veoma ambiciozan cilj.

Trebalo bi da bude uvedena obaveza da se na poslovnih zgradama postavljaju solarne stanica na krovove, a kod privatnih zgrada bi to bilo pravilo. Na taj način trebalo bi da se utrostruči količina struje proizvedene iz solarnih izvora. U Nemačkoj trenutno ima 31.000 vetroelektrana. Kod njih bi brzina izgradnje trebalo da bude povećana sedam puta, a to bi trebalo da ima prednost pred ciljevima zaštite prirode.

Zeleni žele (gotovo) nemoguće

Za energetski zaokret će se brinuti novo ministarstvo koje će pod vođstvom nekog člana Zelenih obuhvatati privredu, zaštitu klime i delove dosadašnjih zadataka ministarstva za zaštitu životne sredine.

Prema koalicionom ugovoru, poslednja elektrana na ugalj trebala bi, „u idealnim okolnostima“, da bude zatvorena 2030. Do sada je planirana bila 2038. godina. Neodređena formulacija „u idealnim okolnostima“ pokazuje da Zeleni tu nisu uspeli da proguraju svoje u odnosu na SPD i FDP koji su za duži radni vek elektrana na ugalj.

Cilj od 1,5 stepeni je bio problem i na klimatskoj konferenciji UN u Glazgovu
Cilj od 1,5 stepeni je bio problem i na klimatskoj konferenciji UN u GlazgovuFoto: Christoph Soeder/dpa/picture alliance

Predsednik FDP Kristijan Lindner to je nazvao „najambicioznijim programom za zaštitu klime“ od svih industrijskih nacija. Granice određuje samo fizika, kaže Lindner: „Ono što je politički i ekonomski moguće ostvariti to je opisano u ovom ugovoru.“

Spoljna politika pri kraju

Nakon poglavlja o zaštiti klime slede razne unutašnjepolitičke teme. Tek u sedmom poglavlju se govori o „Odgovornosti Nemačke za Evropu i svet“. To poglavlje je napisano na 28 stranica, a podeljeno je na područja „Evropa“, „Integracija, migracija, izbeglištvo“, te „Spoljni poslovi, bezbednost, odbrana, razvoj, ljudska prava“.

Buduća vlada najavljuje ukidanje vremenskih ograničenja za radne dozvole stručne radne snage iz balkanskih zemalja, te otvaranje mogućnosti zapošljavanja i neakademski obrazovanih ljudi iz tih zemalja uz uslov da imaju konkretnu ponudu posla.

Značajno je to da se područje Zapadnog Balkana spominje u prvom delu tog poglavlja, gde se govori o „evropskim partnerima“. A tu se kaže: „Podržavamo proces pristupanja Evropskoj uniji šest zemalja zapadnobalkanskog regiona i za to nužne reforme za ispunjenje Kopenhaških kriterijuma. U sklopu toga, jačamo civilno društvo i podržavamo dalje korake približavanja. Kao sledeći korak moraju biti otvorena prva poglavlja pregovora o pristupu EU Albanije i Severne Makedonije, donesena odluka o liberalizaciji viza s Kosovom i nastavljeni pregovori s Crnom Gorom i Srbijom. Podržavamo dijalog o normalizaciji između Kosova i Srbije pod vođstvom EU i nastojanja oko trajnog mira u Bosni i Hercegovini na osnovu očuvanja teritorijalne celovitosti i nadvladavanja etničkog odvajanja. Paralelno s pristupnim pregovorima, Evropska unija da poboljša svoju sposobnost da primi nove članice.“

I zemlje Zapadnog Balkana pominju se u koalicionom ugovoru nove nemačke vlade
I zemlje Zapadnog Balkana pominju se u koalicionom ugovoru nove nemačke vladeFoto: picture-alliance/dpa/B. von Jutrczenka

Suprotno nekim glasinama koje su se mogle čuti poslednjih nedelja, i ubuduće će postojati Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj. Time se naglašava i uloga Nemačke u svetu i potreba za njenim humanitarnim angažmanom. To ministarstvo će voditi netko od Socijaldemokrata, isto kao i ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova. Spoljne poslove vodiće neko od Zelenih.

Potrebna strategija prema Kini

U koalicionom ugovoru spominju se i neke aktuelne spoljnopolitičke teme. Naglašava se podrška demokratskom pokretu u Ukrajini. Ne spominjući izričito Rusiju, zahteva se „neodložno okončanje pokušaja destabilizacije Ukrajine, nasilja u istočnoj Ukrajini i aneksije Krima, koja je suprotna međunarodnom pravu“.

Više prostora posvećeno je i Kini, gde se spominje konkurencija i suparništvo sistema. Da bi se u tom suparništvu sistema mogle „ostvariti naše vrednosti i interesi“ potrebna je opsežna strategija prema Kini u sklopu zajedničke politike EU prema Kini, piše u ugovoru.

Olaf Šolc posetio je Kinu 2019. kao savezni ministar finansija
Olaf Šolc posetio je Kinu 2019. kao savezni ministar finansijaFoto: Reuters/A. Wong

Jačanje međunarodne saradnje

„Bezbednost Izraela je za nas državni rezon“, piše u koalicionom ugovoru buduće nemačke vlade, kao što je to stajalo i kod dosadašnje. Teži se stvaranju društva za saradnju nemačke i izraelske omladine.

U vezi s Turskom, ukazuje se na „unutrašnjepolitički razvoj koji izaziva zabrinutost i spoljnopolitičke napetosti“, zbog čega buduća nemačka vlada neće biti za otvaranje novih razgovora o pristupanju Turske Evropskoj uniji.

Vlada takođe želi da ojača Ujedinjene nacije kao važnu instituciju međunarodnog poretka – u ugovoru se u više navrata naglašava važnost multilateralizama i saradnje među državama. Za to će se Nemačka zalagati i tokom predstojećeg predsedavanja grupi G7.

Više zajedništva u Evropi

Koalicija SPD, Zelenih i FDP zalaže se za „stvarnu zajedničku spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku u Evropi“. Evropska unija bi morala da postane sposobnija za delovanje i morala bi da nastupa složnije. Zagovara se jača saradnja nacionalnih vojski, zajedničke komandne strukture i zajedničko civilno-vojno zapovedništvo.

Istražno povereništvo Bundestaga trebalo bi da se pozabavi misijom evakuacije iz Avganistana, a jedan istražni odbor razmotriće kompletnu 20-godišnju misiju nemačkih vojnika u toj zemlji. To bi trebalo da pomogne kod oblikovanja budućih angažmana nemačke vojske u inostranstvu.

Istražno povereništvo Bundestaga trebalo bi da se pozabavi misijom evakuacije iz Avganistana
Istražno povereništvo Bundestaga trebalo bi da se pozabavi misijom evakuacije iz AvganistanaFoto: Marc Tessensohn/Bundeswehr/dpa/picture alliance

Ukinuti zabranu rada

Kod migracione i integracione politike, nova koalicija želi da Nemačku oblikuje u „modernu useljeničku zemlju“. Migraciju bi trebalo oblikovati „gledajući u budućnost i realistično“, a „neregularnu migraciju“ trebalo bi smanjiti. Dodeljivanje viza trebalo bi da se ubrza i digitalizuje. „Ukinućemo zabranu rada onima koji već žive u Nemačkoj“, stoji u ugovoru.

Jedan odlomak pri kraju Koalicionog ugovora je osetljiv, a tiče se evropske politike. Tu se navodi da Zeleni mogu da imenuju komesarku ili komesara u Evropskoj komisiji ako predsednica Komisije nije iz Nemačke.

Iz odgovora budućega kancelara Olafa Šolca na pitanje u vezi s tim, neki posmatrači zaključuju da nova vlada ne bi podržala drugi mandat aktuelne predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu