1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Galama uoči susreta u Briselu

8. novembar 2018.

Ponovo trgovinski rat i na Balkanu. Priština je uvela porez od 10 odsto na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine, što je izazvalo kritike i u regionu i iz Brisela. Iza te ekonomske odluke krije se – politika.

https://p.dw.com/p/37riZ
Foto: Carsten Koall/Getty Images

Odluka prištinskih vlasti da uvede porez na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine nije doduše nova pojava, ali svejedno se ne može posmatrati kao prijateljski gest prema zemljama regiona.

Kosovo je već više puta pribegavalo sličnim merama. Vlasti u Prištini su prošle godine uvele tarife na brašno iz Srbije, na koje je Beograd odgovorio kontramerama. To je pogodovalo monopolistima – vlasnicima mlinova na Kosovu – što je dovelo do velikog skoka tamošnjih cena brašna.

Tokom jula ove godine Kosovo je uvelo carine od 30 procenata na pojedine poljoprivredne proizvode za „sve trgovinske partnere“ – to je u praksi pogodilo Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. Ta odluka je ubrzo, najverovatnije nakon spoljašnjeg pritiska, ukinuta.

Zbog vizne liberalizacije?

Najnoviji potez vlasti u Prištini izazvao je kritike kako u Beogradu, tako i u Evropskoj uniji. Premijerka Ana Brnabić naglašava da „Kosovo na taj način krši CEFTA-sporazum i sve regionalne ugovore o saradnji“, dok ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić to vidi samo „kao pritisak Prištine na EU da im odobri viznu liberalizaciju“.

Portparolka EU Maja Kocijančić, od Prištine traži objašnjenje za taj potez i očekuje da Priština te mere opozove.

Ekonomski analitičari u Beogradu skreću pažnju da se sve ovo dešava u godini kada Kosovo predsedava CEFTA, što je svojevrsni paradoks u čitavoj situaciji.

Politika ili ekonomija?

Priština za sada tvrdi da će ostati pri toj odluci i za čitav potez pokušava da pronađe ekonomsko opravdanje. Međutim, ekonomski analitičar Milan Kovačević smatra da je „ovde presudan politički aspekt. Jer, sve se koristi za poboljšanje sopstvenih pozicija u pregovorima Beograda i Prištine“.

Ministar spoljnih poslova Kosova Bedžet Pacoli takvu odluku je protumačio kao „reciprocitet u odnosima, i kao poruku Srbiji da će za svako negativno ponašanje platiti cenu“.

Zaštita monopolskih interesa

To je politički potez jedne slabe vlade, koja između ostalog mora da vodi računa i o nekim tajkunskim interesima i monopolistima na tržištu Kosova, ocenjuje za DW Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose. „Pacolijeve izjave, kao i neke izjave srpskih zvaničnika, sada će biti iskorišćene da se napravi što veća galama uoči susreta u Briselu. Jer, na Balkanu to služi da se učvrste pozicije tih vlada. Naglašavam da je ove mere uvela kosovska vlada, a ne kosovski predsednik Hašim Tači“.

Kosovo, Pristina, Behgjet Pacolli, der Außenminister des Kosovo mit der DW-Journalistin Zorica Ilic
Bedžet Pacoli: Ovo je poruka Srbiji da će za svako negativno ponašanje platiti cenuFoto: DW/B.Shehu

To se može posmatrati i kao svojevrstan manevar, nastavlja Janjić. „U ovom slučaju se to može videti i kao skidanje odgovornosti sa Tačija za to što će se susresti sa Vučićem, ili će možda zbog svega ovoga i Vučić i Tači dobiti alibi da izbegnu razgovore. Jer, sada bi trebalo nastaviti razgovore, a ni Vučić ni Tači nemaju garancije da mogu da proguraju temu za koju lobiraju, a to je promena granica“, kaže Janjić.

Nerešena ekonomska pitanja

Privredne institucije Kosova su pokušale da ponude i neko ekonomsko objašnjenje za takav potez. Ističe se da postoji veliki obim uvoza iz Srbije i BiH, i da se iz Srbije godišnje uvozi robe za 400 miliona evra i za 80 miliona iz Bosne i Hercegovine. Takođe, tvrde da Srbija i Bosna i Hercegovina subvencionišu svoje proizvode, i da na taj način predstavljaju nelojalnu konkurenciju proizvođačima sa Kosova.

Dušan Janjić kaže da to i nije primedba bez osnova, i ističe da bi se sve to moglo razrešiti u međusobnom dijalogu privrednika, ali da je problem što se vlade u Beogradu i Prištini ne bave ekonomskim merama nego politikom. Tu bi trebalo skrenuti pažnju i na još jedan ekonomsko- politički problem, a to je izvoz preko trećih lica:

„Lokalne vlade to tolerišu, pa tako izvoz često ide, recimo, preko Makedonije. Tu postoji čitav set nerešenih ekonomskih pitanja, koje vlade ne raščišćavaju nego sve prebacuju na teren politike. Tako će Srbija sada da se požali Evropskoj uniji, Pacoli će reći da je to kazna za Srbiju, treći će reći da se krši CEFTA, a nikako neće da sednu i reše ono na šta ih obavezuje i briselski proces“, upozorava Janjić.

Brüssel EU-Kommission | Hashim Thaci, Federica Mogherini & Aleksandar Vucic
Aleksandar Vučić i Hašim Tači pono se sastaju u Briselu 8.11.Foto: Europäische Kommission

Milan Kovačević smatra da je zanimljivo da se u paketu sa Srbijom našla i Bosna i Hercegovina. „I to bi se moglo protumačiti kao politička poruka. Republika Srpska je važan deo Bosne i Hercegovine – a očito je da se njihova politika u Prištini izjednačava sa politikom Beograda – tako da verovatno nije slučajno što se pod udarom novih nameta našla i Bosna i Hercegovina“, napominje Kovačević.

Ukidanje je izvesno?

Vlasti u Prištini za sada tvrde kako čvrsto ostaju pri donetim merama i navode da je njihova primena već počela. Poziv EU da se ta odluka povuče trenutno je ostao bez odgovora, ali Milan Kovačević smatra da je „ton poruke, i sama ta poruka koja je upućena od strane EU, već imala izvesno dejstvo. Ne znam kako će sada vlasti u Prištini procenjivati situaciju, i koliko će oko toga zatezati, ali svakako mislim da će ta odluka u nekom trenutku biti povučena“.

Beograd je inače uveren da će pritisak međunarodnih faktora uroditi plodom, jer se albanska strana vidi kao neko ko je potpuno pod kontrolom svojih mentora. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je inače saopštenje iz Brisela tim povodom ocenio kao veliki napredak, „jer se sada po prvi ili drugi put ne pominju dve strane, već se govori o jasnom krivcu“. Vučić je ponašanje Prištine uporedio sa „pijancem u avionu“, i rekao da od predstavnika EU očekuje da obezbede sprovođenje CEFTA-sporazuma.

Na potez Prištine reagovala je i Srpska lista sa Kosova, koja kaže „da će biti prinuđeni da pribegnu raznim vrstama mirnih protesta ukoliko prištinske vlasti ne opozovu odluku o taksama“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android