1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Evropo, spasi Kopenhagen!

11. decembar 2009.

Na Samitu EU u Briselu evropski lideri su se dogovorili da u naredne tri godine izdvoje 7,2 milijarde evra za pomoć zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promena. EU je time potvrdila vodeću ulogu po tom pitanju.

https://p.dw.com/p/Kzkm
Evropska unija i dalje se zalaže za smanjenje emisije štetnih gasova za 30 odsto do 2020. godineFoto: AP

Posle dva dana pregovora sve članice EU dogovorile su se da daju svoj dobrovoljni doprinos cifri od 2,4 milijarde evra koja će se, na godišnjem nivou, do 2012, izdvajati za početno finansiranje zaštite klime. Ovaj novac trebalo bi da posluži i kao ohrabrenje zemljama učesnicama klimatske konferencije u Kopenhagenu da i one učine što je više moguće. Predsednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo, ističe da je upravo finansiranje ključ za postizanje uspeha u zaštiti klime:

„EU je spremna da plati svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promena. To je posebno važno za siromašne zemlje Afrike i male ostrvske zemlje, čija budućnost zavisi od hitne akcije. Nadam se da će ostali krenuti našim primerom, kada su u pitanju novčane donacije, ali i ambicija.“

Dogovor o klimi - test za ceo svet

Evropska unija je ostala pri svojoj odluci da se obaveže na smanjenje emisije štetnih gasova za 30 procenata do 2020. godine, ali uz uslov da i druge zemlje isprate tu evropsku inicijativu. Predsednik Saveta EU, švedski premijer Frederik Rajnfeld kaže:

“Mi smo dali svoju ponudu, ali je ona uslovna. Moramo prvo da vidimo poteze drugih razvijenih zemalja. Tek onda će Evropa biti spremna da reaguje.”

Evropski zvaničnici poručili su sa samita u Briselu da EU ostaje opredeljena da bude globalni lider u borbi protiv klimatskih promena. Oni se nadaju da će njihovi napori služiti kao podstrek za što ambiciozniji plan za zaštitu klime o kome se trenutno pregovara u Kopenhagenu. Uspeh klimatske konferencije predstavlja veliki izazov za ovu generaciju, poručeno je iz Brisela. To će ujedno biti test koji će pokazati da li svet može da udruži svoje snage kako bi izveo neophodnu globalnu akciju.

Na sledećoj strani, pročitajte o čemu se pričalo sinoć u Briselu

Smanjenje emisije štetnih gasova i finansiranje borbe protiv klimatskih promena, inače, su bile teme o kojima su evropski lideri razgovarali sinoć (10.12.) do duboko u noć. Najviše polemike unutar EU vodilo se oko finansiranje borbe protiv klimatskih promena. Suma od 5 do 7 milijardi evra, koliko bi, godišnje, bilo potrebno izdvojiti do 2012. godine, trebalo bi da prvenstveno dođe iz nacionalnih budžeta.

EU Gipfel Belgien Merkel Reinfeldt
Švedski premijer Fredrik Rajnfeld i nemačka kancelarka Angela Merkel na samitu u BriseluFoto: AP

Neposredno pred početak Samita EU tek jedna trećina ove sume bila je obezbeđena na osnovu dobrovoljnih priloga zemalja članica. Velika Britanija je tako obećala 885 milona evra, Švedska 765 miliona evra, a između 100 i 160 miliona evra išle su Danska, Belgija i Finska. Kako zadovoljavajući dogovor još nije postignut, evropskim liderima je ostalo da „prespavaju“ na tom pitanju, i eventualno drugog dana samita izađu sa većim sumama.

Dodatni pritisak na evropske lidere da obezbede „najjači mogući dogovor na klimatskoj konferenciji“, napravili su predstavnici „Greeen peace“, koji su, na iznenađenje evropskih zvaničnika, uspeli da prevare jako obezbeđenje tog skupa i u okviru zgrade, gde se održava Savet EU, istaknu natpis „Evropo spasi Kopenhagen“.

Na ekonomskim greškama se uči

Prvog dana sastanka Saveta EU razgovaralo se i o ekonomskim temama. Za početak, na agendi evropskih lidera, bila je strategija za izlazak iz krize, koja bi trebalo da počene da se primenjuje 2011. godine. Na nivou EU je tako dogovoreno je i uspostavljanje finansijske supervizije, na makro i mikro nivou. Uspostavljanje bolje finansijske regulative neophodno je kako bi se, na osnovu sadašnjih iskustava, na eventualne ekonomske probleme u budućnosti odgovorilo na adekvatan način.

Decembarski Samit EU bio je prilika i za početak debate o strategiji evropske ekonomske politike do 2020. godine. Predsednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo je izjavo da se među evropskim zvaničnicima vodlila značajna rasprava o srednjoročnim prioritetima kada je ekonomija u pitanju:

„U načelu smo se dogovorili o potrebi da izradimo zajedničku strategiju. Postoji i potreba da strategiju za izlazak iz krize povežemo sa stvaranjem novih izvora privrednog rasta evropske ekonomije.“

Za početak februara najavljen je i neformalni sastanak, na kome će evropski lideri nastaviti razgovore o ekonomskoj strategiji EU.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Ivan Đerković