1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

EU spasava irske građane ili banke?

24. novembar 2010.

Posle Grčke na red je došla Irska. EU sada spasava Dablin od bankrotstva. O pomoći su raspravljali poslanici Evropskog parlamenta. Poslanici su pokazali razumevanje za irske građane i njihove nevolje, ali ne i za banke.

https://p.dw.com/p/QGnV
EU će pomoći Irskoj sa 80 do sto milijardi evra.Foto: picture alliance/dpa

Šefovi poslaničkih klubova Evropskog parlamenta veoma različito su reagovali na planirani paket pomoći Irskoj, čiji detalji se upravo razrađuju. Šef socijalista Martin Šulc u spasavanju Irske vidi čin solidarnosti koji pomaže zapravo svima.

„Ispravno je to što je Irska dobila zaštitu iz fonda EU. Zanimljivo je i da su međunarodni finansijski centri na to reagovali uglavnom pozitivno. To pokazuje da tržišta pozitivno reaguju kad god se u evro-zoni ispolji solidarnost. I obrnuto, negativno reaguju kad god se u toj zoni jave velike razlike u konceptima. Zbog toga zemlje evro-zone uvek treba da deluju jedinstveno“, rekao je Šulc koji smatra da će Irska uz ovu podršku uspeti da ponovo stane na noge.

„Ubeđen sam da će Irska u tome uspeti. Razume se da ta zemlja sada treba da sprovede dramatične mere štednje i da će morati dobrano da razmisli o svojoj budžetskoj politici“.

Neki traže zajedničku vlast u evro-zoni

Situaciju sasvim drukčije vidi poslanik Zelenih Danijel Kon-Bendit. On smatra da ono što se trenutno razrađuje nije program pomoći irskim građanima i državi, već spasavanje banaka i njihove dobiti. Kon-Bendit u tome vidi ekonomsku filozofiju sa kojom se u Irskoj preteralo i koja je na izmaku. „Ne spasavaju se samo banke, već i sistem neuspeha. Irska je neuspeh privrednog liberalizma i neuspeh deregulacije“, rekao je Kon-Bendit.

Gi Verhofštat, koji predvodi poslanički klub Liberala, smatra da probleme treba rešavati u korenu. On tvrdi da zona sa 16 država koje imaju istu valutu a različite kamate usled ekonomske neravnoteže, ne može da funkcioniše. „Potrebna nam je stvarna ekonomska vlada, bar za zemlje evro-zone. U toj zoni ne bi moralo da se ujednači baš sve, ali bi mogao da se utre zajednički put reformama“, rekao je Verhofštat.

Za mnoge je to preterivanje, ali u jeku najnovije krize, danas se sasvim ozbiljno razmatraju ideje koje su do juče izgledale kao utopija.

Autori: K. Haselbah / S. Bojić

Odgovorni urednik: I. Đerković