1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Elite na Balkanu ne žele u EU“

30. mart 2017.

Situacija na Zapadnom Balkanu, pre svega u Makedoniji i BiH, bila je ove srede (29.3.) tema Odbora za evropske poslove Bundestaga. O tome za DW govori Josip Juratović, poslanik SPD-a u nemačkom parlamentu.

https://p.dw.com/p/2aKQR
Kroatien Josip Juratovic MdB im Interview
Foto: Getty Images/AFP/D. Gannon

DW: Gospodine Juratoviću, šta mislite, u kom smeru se kreće Makedonija? Ka Evropskoj uniji ili su možda neke druge alternative postale atraktivnije, na primer Rusija?

Josip Juratović: Ta zemlja se ne kreće nikuda, bar od 2008. ona ne ide nikuda. Tamo se, to je moje mišljenje, iskristalizovao krug ljudi koji su zloupotrebili moć za svoje lično bogaćenje. A da je ta sumnja opravdana, vidi se i po tome što se pokušava da se spreči nezavisno sudstvo u njihovom poslu, što se pokušava da se na sve utiče. Taj krug ljudi pokušava, koliko god je moguće, da zaustavi proces demokratizacije. Takvo je stanje u Makedoniji i zbog toga pati čitava nacija.

Verujete li da trajna kriza te male zemlje predstavlja ozbiljnu opasnost po Zapadni Balkan?

Tu je još jedna zemlja pored Makedonije koja je u sličnoj situaciji. To je Bosna i Hercegovina. Te dve zemlje blokiraju svaki napredak. Srbija se tu malo odvojila i nastoji da, što je moguće brže uđe u Evropsku uniju – to inače smatram veoma važnim, jer Beograd još uvek ima određeni uticaj na čitav region. Što se tiče Makedonije, činjenica je da se ta zemlja nalazi u veoma teškoj situaciji i nadam se da će u regionu pobediti razum. Uzdam se u ljude. U tom regionu ima dosta razumnih ljudi kojima je potrebna podrška – i spolja. Tu ne mislim samo na ljude koji nisu u strankama, već, štaviše, na same stranke. Onim razumnima savetovao bih da politiku posmatraju na sledeći način: ako oni ne budu počeli da je koriste, ako se ne uključe, onda će se uključiti oni drugi. Demokratija zahteva učestvovanje – i to u strankama. U parlamentima ne sede inicijative ili civilna organizacije, već predstavnici stranaka. Važno je da se stranke iznutra demokratizuju i da se razumu takoreći pripremi teren.

Da li biste rekli da je stanje u Bosni i Hercegovini isto tako komplikovano kao u Makedoniji? Kako nemačka vlada i nemački poslanici vide situaciju u toj zemlji?

U suštini, situacija u te dve zemlje ne može se upoređivati, ali je ona podjednako teška i u BiH, i u Makedoniji. Postoje slične poteškoće: pre svega nam upada u oči da je postalo moderno bojkotovati parlamente, što najoštrije osuđujem. Onaj poslanik koji bojkotuje parlament, morao bi, ukoliko ima dostojanstva, odmah da vrati svoj mandat. Nije on izabran da bi bojkotovao, već da bi se u parlamentu s najboljim argumentima i predlozima borio za budućnost zemlje. Bosna i Hercegovina je u istoj ili sličnoj situaciji kao i Makedonija po pitanju političkih elita. One ne žele u Evropsku uniju i svim mogućim sredstvima pokušavaju da zaobiđu pristup EU. Argument oko imena Makedonije samo je izgovor za to da se ništa ne radi. Da bi Makedoniji krenulo nabolje, država se mora reformisati iznutra, mora se učiniti funkcionalnom. Makedonska vlada, međutim, ništa, baš ništa ne radi, kako bi zemlja ušla u EU. A vlada i ne želi u Evropsku uniju. To, inače, važi i za Bosnu i Hercegovinu. Elite ne žele u EU zato što su se ugnezdile u sistemu koji su same sebi izgradile. Svaka promena tog sistema ugrožava njihove pozicije. To oni veoma dobro znaju. Zašto bi onda uopšte hteli u Evropsku uniju?

Josip Juratović, rodom iz Koprivnice, od 2005. je poslanik Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD) u nemačkom parlamentu. Član je Odbora Bundestaga za spoljne poslove i izvestilac Odbora za evropske poslove zadužen za jugoistočnu Evropu.